v

 

UČESNICI

 

 

Freek Janmaat

Šef sektora za evropske integracije Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji

 

 

Jean-Pierre Gastaud

Graduated from the “Institut d’Etudes Politiques” and the “Institut d’Administration des Entreprises” both in Paris, Jean-Pierre Gastaud started his career in Tanzania, then in New York and Vancouver, before he began a long stay in Latin America. Appointed in Belgrade since August 2015, he has been in charge of the economic relations between France and Serbie and the economic chapters of the Serbian accession process to the EU.

 

 

Nikola Aleksić, rođen je u Somboru 19.12.1947. godine gde je završio srednju medicinsku školu-laborantskog smera. Posle odsluženog vojnog roka i kratkog rada u struci, 1969. godine odlazi u Novi Sad gde upisuje Medicinski fakultet. Paralelno se zapošljava kao noćni čuvar u Službi društvenog knjigovodstva (SDK) gde je radio isključivo u trećoj smeni tokom studiranja. Kao apsolvent medicine sa nekoliko preostalih ispita, dobija stan iz fonda solidarnosti, zbog čega pasivizira privođenje kraju studija da bi zadržao stan i formirao porodicu, jer se oženio koleginicom tokom studija. Ubrzo menja posao za srednjoškolsko radno mesto na završnoj obradi dokumenata i nastavlja da radi isključivo u trećoj smeni sve do gašenja SDK 2005. godine kada dobija otkaz kao i stotine drugih i osam godina čeka starosni uslov za odlazak u penziju koju je dobio tek u decembru 2013. godine.
Kao društveno aktivan čovek 1989. godine ulazi u Skupštinu grada Novog Sada u poslednji saziv delegatskog sistema. Po slomu političkog sistema u SFRJ, kao delegat bez baze koja je ukinuta, predlaže novoosnovanom Ekološkom pokretu Novog Sada (21.4.1990.) da bude njegova baza i prva nevladina organizacija koja je imala svog predstavnika u lokalnom parlamentu. Njegov predlog je zvanično prihvaćen i Nikola Aleksić postaje prvi legitimni predstavnik neke organizacije u lokalnom parlamentu u prelaznom periodu SFRJ, a od 1995. godine izmenom Statuta postaje direktor Ekološkog pokreta na kom mestu se i danas nalazi. Zahvaljujući korektnom zastupanju interesa građana i programskom opredeljenju Ekološkog pokreta, Nikola Aleksić je još tri puta zaredom izabran za odbornika po većinskom sistemu (po imenu i prezimenu) između svih političkih stranaka i koalicija kao predstavnik grupe građana pod anzivom Ekološki pokret Novog Sada. Zbog njega je protivustavno promenjen izborni zakon na lokalnom nivou samo da bi bio sprečen da ga građani biraju i po peti put za svog predstavnika. 
Kroz četiri mandata zastupanja interesa građana u lokalnom parlamentu Novog Sada izborio se da se očuvaju svi parkovi Novog Sada, Sokolski dom, Zmaj Jovina i Dunavska ulica koje su duša Novog Sada, stadion FK Vojvodine, Vojna bolnica, Petrovaradinska tvrđava, Fruška gora i ostvario bezbroj drugih rezultata. Među rezultatima se svakako mora navesti da je do sada organizovao više od 350 javnih tribina-predavanja, simpozijuma, savetovanja, okruglih stolova i više od sto različitih koncerata, promocija, izložbi, pozorišnih predstava, zatim, 19 međunarodnih naučnih Eko-konferencija koje su 5 (pet) puta zaredom imale (nefinansijsko) pokroviteljstvo Ujedinjenih nacija(!) i iza kojih je ostalo više od 2.000 naučnih radova objavljenih u celovitom obliku na više od 15.000 strana. 
Poseban podvig je izveo 1999. godine kada je sa jednim jedinim letkom sam pobedio NATO pakt i rasterao 30.000 vojnika iz Makedonije, čime je sprečio vojnu okupaciju SRJ! Opisani podvig mu je NATO pisanim putem priznao kopirajući njegov letak i zatrpavanjem vojnika JNA na Kosovu i Metohiji sa tim letkom pod oznakama NATO alijanse u uzaludnoj nadi da će postići isti efekat. Nikola Aleksić je ugrozio i samu NATO alijansu kada je 61-og dana agresije podneo krivičnu prijavu Državnom tužiocu SAD protiv predsednika Klintona. Kuriozitet je bio u tome što je krivična prijava predstavljala originalnu optužnicu protiv nacističkih ratnih zločinaca iz Nirnberga 1945. godine u kojoj su bili promenjeni samo datum, imena zločinaca i geografska odrednica, sve ostalo je bilo 100% istovetno! Time je dokazao, pored toga da je američki predsednik pogazio sopstveni Ustav, jer je nastavio agresiju preko 60 dana bez dozvole Kongresa, isto tako i da su SAD i NATO zvanično preuzele nacističku ideologiju! Zatim je 2008. godine sprečio odvajanje Vojvodine internacionalizacijom krivične prijave protiv separatista po imenu i prezimenu zbog nezakonitog donošenja i protivustavnog usvajanja Predloga statuta APV. Da je Predlog usvojen u Narodnoj skupštini, NATO snage bi za 6 sati zauzele pozicije na Savi i Dunavu i odvojile Vojvodinu, a da se niko na svetu ne bi mogao pobuniti, jer bi odluka bila naša. 
Šest puta je sam išao na Narodnu skupštinu i jednom ispred Generalštaba ispred kojih je javno pozivao vojsku i policiju da uhapse predsednika Srbije, Vladu i Generalštab zbog izdaje naroda i države i zbog genocida koji se svakodnevno sprovodi nad stanovništvom Srbije. Da nije njegovih protesta i borbe protiv genocida, zakon o legalizaciji GMO bi bio donet još pre nekoliko godina.
Svojim doslednim zalaganjima i neustrašivim nastupima postao je poznat i van granica Srbije, on je postao sinonim borbe protiv GMO. 
Za 26 godina koliko vodi i predstavlja Ekološki pokret nije primio, niti je mogao i jedan honorar da obezbedi sebi, jer nije imao od čega. Četiri puta je zalagao sopstveni stan u hipoteku poslovne banke da bi Ekološki pokret dobio kratkoročni kredit da prevaziđe neke prolazne teškoće i po sopstvenom priznanju, prestao je da broji pokušaje likvidacije, samo se raduje kad preživi.

 

 

Bugarin Đorđe, rođen jeu Vojki 1950 godine u radničkoj porodici. Srednju poljoprivrednu školu završio u Futogu a 1975 godine diplomirao na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu. Kao stipendista zaposlio u Zemljoradničkoj zadruzi Vojka do 1978 kada postaje direktor Osnovne organizacije kooperanata Stara Pazova a 1982 pomoćnik generalnog direktora PD ''Napredak'' u Staroj Pazovi, Od 1986 do 1990 radi u Saveznim izvršnom veću - Savezni komitet (kasnije sekretarijat) za poljoprivredu na poslovima savetnika za društveno ekonomske odnose u poljoprivredi i na selu. Istovremeno učestvuje u radu Saveznog društvenog saveta za pitanja društvenog uređenja (Amandmani na Ustav SFRJ i Osnove za reformu privrednog sistema 1988) Učestvovao je u radu na donošenju reformskih Zakona o preduzećima (1988) i Zakona o društvenom kapitalu (1989) kojima je otpočela reforma privrednog sistema u vreme Vlade Ante Markovića. Nosilac je i glavni autor saveznog Zakona o zadrugama (1990) kojim je zadrugarstvo i zadružna svojina vraćeno u privredni sistem SFRJ. Od 1990 - 1995 godine direktor je Zemljoradnike zadruge u Vojki. U to vreme član je tima Dr Dragoslava Avramovića za reformu monetarnog i privrednog sistema (1992-1993). Od 1995 - 2006 godine radi u Zadružnom savezu Vojvodine na poslovima sekretara a kasnije (1999-2006) i predsednika Zadružnog saveza Vojvodine. Istovremeno je član Upravnog odbora Privredne komore Vojvodine. Od 2006 godine do kraja 2015 godine biran je za sekretara Udruženja poljoprivrede, prehrambene industrije i vodoprivrede Privredne komore Vojvodine a od 2012 vrši dužnost i sekretara Udruženja šumarstva, industrije prerade drveta i celuloze. Objavio je više stručnih radova i publikacija iz oblasti agrarne privrede. Od 1 januara 2016 godine je penzioner.

 

 

Branislav Gulan, (1953), publicista

Kao srednjoškolac (1969) počeo da piše u ,,Večernjim novostima’’. Za vreme studija po zadatku postao je glavni i odgovornji urednik lista novosadskog preduzeća ,,Centrokolonijal’’. Nakon uspešno obavljenog posla i, kao izuzetno talentovan za novinarstvo, na poziv uređivačkog kolegijuma zaposlio se kao novinar u kući NIGRO ,,BORBA’’. U njoj prošao sve faze od saradnika do komentarora – urednika. U šestoj generaciji (1980/81), završio je najvišu političku školu u SFRJ ,,Josip Broz Tito’’ u Kumrovcu. Redovan je član Akademijskog odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti, član je i Naučnog društva ekonomista Srbije. Dokazao se radom i u naučnim institucijama gde je objavio više od 100 naučnih i stručnih radova. Autor je dvadesetak knjiga. Među njima su ,,Sdubina oduzete imovine’’, ,,Obećanja i očekianaj’’, ,,Poljoprivreda Jugosalviej pre po posle sankcija’’, ,,Koreni’’, ,,Dve strane istine’’, ,,S obe strane pakla’’ i druge. Pred kraj radnog veka bio je urednik u Privredmoj komori Jugoslavije i novinar u Privrednoj komori Srbije. Objavio je oko 10.000 tesktova u NOVOSTIMA, 5.000 u BORBI, 2.000 u DNEVNIKU, nekoliko hiljada u EKONOMSKOJ POLITICI... Objavljivao je, a i danas mu se prezentuju feljtoni u svim listovima u zemljama nekadašnje SFRJ... Autor je desetak knjiga, najviše sa ekonomskim temama. Danas je jedan od najcitiranijih novinara – specijalista, ekonimista i agroekonomista-analitičara u domaćoj i stranoj javnosti. Dobitnik je niz priznanja. Među njima su tri nagrade ,,Svetozar Marković’’ Udruženja novinara Srbije, na desetine zahvalnica i povelja, ZLATNO PERO novinara Srbije, zahvalnica za naučni doprinos razvoja Instituta za ekonomiku poljoprivrede, Balkanske asocijacije za razvoj sela, kao niz certifikata na savetovanjima ekonomista i agroekonomista.

 

 

Marija Kalentić, Magistar poljoprivrednih nauka Rođena je u Novom Sadu 13. decembra 1981. godine. Diplomirala je 2005. godine na Poljoprivrednom Fakultetu u Novom Sadu, kao inženjer zaštite bilja. Nakon završetka studija, upisuje magistraturu i kao istraživač učestvuje u realizaciji mnogobrojnih projekata na Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu. Magistrirala je na Poljoprivrednom fakultetu 2010. godine, kada dobija zvanje magistara poljoprivrednih nauka. Od 2008. godine u okviru Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), ACCESS programa radi na razvoju organskog sektora u Srbiji, kroz jačanje kapaciteta vodećih nadležnih institucija, kreiranje i jačanje insfratrukture kvaliteta, izradu i podršku implementaciji Nacionalnog Akcionog Plana i drugih strateških dokumenata. Kao regionalni direktor od 2014. godine radi u međunarodnom Udruženju Dunav Soja, koje je okuplja proizvođače, prerađivače soje, kao i brojne druge organizacije i institucije koje aktivno doprinose razvoju, promociji i unapređivanju proizvodnje, prerade i upotrebe domaće soje u regionu Dunava. Danas ovo evropsko udruženje broji preko 235 članova iz 19 evropskih zemalja. Kroz rad u Dunav Soji suočava se sa važnim izazovima i u Srbiji i u regionu aktivno radi na kreiranju transparentnosti tržišta promocijom i razvojem prvog standarda kvaliteta bez GMO Dunav Soja.

 

Marco LEONE

Born in Naples, December 10, 1980. University Istituto Universitario Orientale of Naples: degree in International and Diplomatic Sciences, March 17, 2005.
Following public competition, appointed Secretary of Legation in the Diplomatic Service, 2nd of November 2006. Diplomatic Institute, professional training course “Alberto Blanc”, 2ndof November 2006 to 1st of August 2007 (in the meantime, training period in Directorate General for Sub-Saharan Africa countries). Confirmed in role from August 2, 2007, and appointed Secretary of Legation at Directorate General for Sub-Saharan Africa countries, Office III, 2nd of August 2007. Directorate General for Sub-Saharan Africa countries, Office IV, 3rd of September 2007. Vice consul at the Consulate General of first class in São Paulo, February 27, 2009. Confirmed in the same post as Added Consul, November 2, 2010. First Trade Secretary in Belgrade, 5 August 2013.

 

 

Nikola Mihailović rođen je u Beogradu 18.05.1972. godine. Osnovnu, srednju školu (gimnaziju) i Poljoprivredni fakultet završio je u Beogradu, smer Agroekonomski. U Zadružnom savezu radi od 2000. godine. Dugogodišnje radno iskustvo vezano je za poslove, zadatke i odgovornosti u Zadružnom savezu Srbije, počev od pripravničkog radnog staža, položenog stručnog ispita, preko stručnog saradnika, savetnika do predsednika (od 2009. godine). Obavljao je sve poslove u Zadružnom savez u Srbije od pomoći pri osnivanju, registraciji, početka rada zadruga, dela imovinsko-pravnih odnosa, poslovnog povezivanja zadruga, organizacija zajedničkog nastupa na regionalnim i međunarodnim sajmovima, učestvovao u pripremi Zakona o zadrugama kao i uredbama i pravilnicima vezanim za podsticajna sredstva za unapređenje rada zadruga, učestvovao je na mnogim seminarima, međunarodnim konferencijama posvećenim unapređenju rada i funkcionisanja zadruga.
Za vreme obavljanja poslova i zadataka posetio je i upoznao se sa radom svih regionalnih i pokrajinskih zadružnih saveza, takođe upoznao se sa funkcionisanjem i radom velikog broja zadruga. Autor i koautor je velikog broja tekstova prvenstveno o zemljoradničkom zadrugarstvu. Živi u Zemunu.

 

 

Iza Marine Kosanović Stefanović je bezmalo tri decenije profesionalnog života u novinarstvu. Tokom tog perioda , do detalja upoznala kako editorial, tako i business stranu “poslednje avanture duha” ,kako je žurnalistiku svojevremeno definisao njen profesor novinarstva Sergej Lukač. Završila je Fakultet političkih nauka , a karijeru započela u izdavačkoj kući “Politika”,u asopisu “Bazar” gde je radila dugi niz godina kao novinar i urednik. Tekstove je objavljivala i u Studentu, dnevnom listu Politika, asopisima Ana, Pop rock, Rock, E magazin, FAAR… Preko deset godina je bila izvršni orgnaizator “Lica godine” , nacionalnog finala takmičenja The Look of The Year . Autor je imena i koncepta najstarije modne nagrade ,BAZART, koja se i danas dodeljuje na Belgrade Fashion Week-u. Autor je knjige “Naš takozvani život : fenomeni devedesetih”, koja predstavlja svojevrsno svedočanstvo o pomerenoj stvarnosti koju je srpsko društvo živelo tokom poslednje decenije 20.veka. Godine 2004. u estvuje u pokretanju nove izdavačke kuće koju je na srpskom tržištu startovala finsko- holandska medijska kompanija “Sanoma” sa ciljem da u Srbiji lansira svetski poznate licencne magazine. Prvi naslov koji je “Sanoma” lansirala bio je ELLE, najprodavanij modni magazin na svetu, a Marina Kosanović Stefanović - prva glavna i odgovorna urednica srpskog ELLE-a. Četiri godine kasnije iz editorial voda prešla je na business stranu : u izdavačkoj kuci Adria Media Serbia radila je kao direktor izdanja časopisa ELLE, ELLE Dekor , Sensa , Gala Style, National Geographic, Lisa, Mama,Moj stan .. Profesionalno se usavršavala u Londonu , gde je završila MBMC na prestižnom FIPP-u. Radi kao freelance media expert. Uz neosporno uvažavanje digitala, I dalje veruje u magazine. Poslednjih meseci posebno angažovana na pokretanju i pozicioniranju Ženske TV, prvog ženskog kablovskog lifestyle kanala. Majka je dva sina , praktikuje power based hatha yogu.

 

 

Prof. dr Miladin M. Ševarlić (1949, Čačak) Predsednik Društva agrarnih ekonomista Srbije i specijalni savetnik za agroprivredu Ekonomskog instituta u Beogradu Diplomirao, magistrirao i doktorirao iz oblasti agrarne ekonomije. Objavio u zemlji i inostranstvu preko 300 naučnih i stručnih radova, a u sredstvima informisanja prepoznatljiv sa preko 1.500 autorskih članaka, uvodnika, intervjua i drugih vidova nastupa iz oblasti poljoprivrede, zadrugarstva i sela. Član ekspertskih timova za izradu tri nacionalne strategije razvoja poljoprivrede (SFRJ - 1982, SRJ - 1999. i RS - 2014) i rukovodilac ekspertskog tima za izradu Strategije razvoja zemljoradničkog zadrugarstva u Republici Srbiji (2012). Član Odbora za selo SANU (1990-2014), redovni član NDES, member of European (EAAE) and International Association of Agricultural Economists (IAAE), predsednik UO Društva srpskih domaćina, ... Dobitnik je VUKOVE NAGRADE (2012) i Počasni profesor Volgogradskog državnog agrarnog univerziteta (VoGAU, 2012). Poslanik Narodne skupštine Republike Srbije

(2016- ).

 

 

Miroslav Grubanov rodjen 1959, predsednik Udruzenja poljoprivrednika "Paori" iz Crepaje. U svom dugogodisnjem radu zalaze se za opstanak malih i srednjih poljoprivrednika u Srbiji. Protiv je GMO, kao i protiv prodaje zemlje strancima.

 

 

Milan Prostran, rođen je u Vršcu 1948. Diplomirao agrarnu ekonomiju 1971.u Beogradu-Zemunu. Profesinalno se bavio problemima iz oblasti poljoprvrede i razvoja sela u SFRJ ,SRJ i R.Srbiji na raznim funkcijama. Bio je: pomoćnik predsednika Saveznog komiteta za poljoprivredu, pomoćnik saveznog sekretaraza poljoprivredu SFRJ, podsekretar u Saveznom ministarstvu za poljoprivredu i Sav.ministarstvuza privredu. Na raznim funkcijama u državnim organima proveo je oko 25 godina. Bio je na funkciji sekretara za poljoprivredu u Privrednoj komori Jugoslavije i u Privrednoj komori Srbije. Objavi je veći broj naučnih i stručnih radova. Učestvovao u pisanju većeg broja planskih dokumenat iz oblasti agrara, kao i recenzija raznih studija.

 

 

Đorđe Mišković, rođen je 24. septembra 1962. godine u Sremskoj Mitrovici. Diplomirao je 1986. godine na Ekonomskom fakultetu Subotica, Univeziteta u Novom Sadu. Završio magistarske studije 1992. godine na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. U svojoj profesionalnoj karijeri, u periodu od 1987-1992 godine bio je rukovodilac odeljenja izvoza-uvoza u IM „MITROS“ iz Sremske Mitrovice; 1992-1994 godine obavljao je funkciju direktora sektora za prodaju u kompaniji „Koprodukt“ export-import, Novi Sad; 1994-1996 godine bio je direktor sektora za marketing u Continental Banci; 1996-1999 godine bio je pomoćnik direktora za spoljnu trgovinu u Vojvođanskoj Banci – poslovni sistem Vobex. Nakon toga 1999 godine osniva sopstvenu privatnu agenciju za marketing i konsalting MCONTACT koja je radila do 2002 godine, a 2002. godine osniva Masferg Agro Mehanizacija d.o.o. čiji je vlasnik i direktor, koja uspešno posluje od tada do danas. Učesnik je više naučno-istraživačkih projekata ("Biotehnologija i poljoprivredna proizvodnja" u delu razvojnog programa: "Unapređenje stočarstva i proizvoda životinjskog porekla ", projektu “Izvozno orijentisana strategija poljoprivrede i ekonomske politike”, finansiran od strane Privredne Komore Vojvodine, Nosilac je internog projekta ”Istraživanja i analize tržišta poljoprivredne mehanizaciije u Republici Srbiji – trenutno stanje i potrebe” , sprovedeno od strane Poslovnog udruženja uvoznika i izvoznika poljoprivredne mehanizacije, Novi Sad) . Od 2008 do danas je generalni sekretar Poslovnog udruženja uvoznika i izvoznika poljoprivredne mehanizacije. 2013 godine. Imenovan je od strane Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao član radne grupe za izradu Strategije za razvoj poljoprivrede i ruralnog razvoja za period 2014-2024 u oblasti agroindustrije (Odluka broj. 119-01-280/2013-09) . Iste godine postaje stalni član delegacije Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u okviru Poslovnog saveta Srbija-Nemačka / radna grupa za poljoprivredu i prehrambenu industriju Autor je i koautor više istraživačkih i seminarskih radova objavljenih za potrebe lokalnih i regionalnih seminara iz oblasti poljoprivrede i marketinga vezano za proizvodnju hrane i poljoprivredne mehanizacije (u periodu 1987-2016).

 

Radiša Radisavljević

Bavi se poljoprivredom – ratarstvom već od ranog detinjstva kao deo porodnične tradicije. Ukupno obrađuje 65ha zemlje, sa tendencijom rasta svake godine. Na setvenim površinama su zastupljeni: suncokret, pšenica, kukuruz, soja i krmno bilje. Pored toga, deo svojih proizvoda prerađuje na gazdinstvu u vidu hladnoceđenog suncokretovog ulja za ljudsku ishranu a deo i za biodizel, dok deo pšenice i kukuruza prerađujem u porodičnog vodenici u vidu integralnog brašna.

Otac ke dvojice sinova, a njih vaspita da budu pošteni ljudi, žive od svog rada i nastave porodičnu tradiciju.

Lider poljoprivrednog gazdinstva u PSSS Jagodina.

 

 

 

 

 

 

 

Prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković Rođena je u Ivanjici 24. januara 1964. godine. Osnovnu i srednju Prirodno-tehničku školu, smer za biohemiju i molekularnu biologiju, završila je u Ivanjici. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Čačku 1986. godine. Magistrirala je na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu 1990. godine, a 1994. godine je na istom fakultetu i doktorirala. Time je postala jedan od najmlađih doktora nauka Univerziteta u Kragujevcu. Profesionalnu karijeru započela je 1987. godine kao asistent-pripravnik na grupi predmeta iz oblasti Zootehnika, Agronomskog fakulteta u Čačku. Na istom fakultetu je za asistenta izabrana 1990. godine, za docenta 1995. godine, za vanrednog profesora 2000. godine, a za redovnog profesora Univerziteta u Kragujevcu biva izabrana 2006. godine. Šef je Katedre za stočarstvo i tehnologiju animalnih sirovina. Angažovana je kao profesor na osnovnim, master i doktorskim studijama. Autor je i koautor više od 200 naučnih radova objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima. Član je “Svetske naučne asocijacije živinara” (World’s Poultry Science Association). Objavila je monografiju, praktikum i više publikacija iz oblasti Tehnologije gajenja domaćih životinja. U prethodnom periodu bila je prodekan za nastavu i naučno-istraživački rad, član Suda časti Univerziteta, član Saveta Univerziteta u Kragujevcu, član Stručnog veća Univerziteta za biologiju i hemiju sa hemijskim inženjerstvom i biotehnologijom. Bila je mentor i član Komisija za ocenu i odbranu diplomskih radova, magistraskih teza i doktorskih disertacija. Učestvovala je kao istraživač i rukovodilac u realizaciji mnogobrojnih projekata u našoj zemlji i inostranstvu. Udata je i majka jednog deteta.

 

Danilo Golubović

Danilo Golubović rođen je 21. oktobra 1963. godine u Novom Sadu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu, Univeziteta u Novom Sadu 1989. godine. U periodu od 1990. do 2004. godine obavljao je funkciju generalnog direktora, kompanije A.D. „Koprodukt“, Novi Sad. Nakon toga imenovan je na funkciju državnog sekretara, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u periodu od 2004. do 2008. godine. Od 2008. do 2012. godine obavljao je funkciju pomoćnika diretkora za komercijalne poslove, Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad. Nakon ponovnog izbora 2012. godine do danas uspešno i profesionalno obavlja funkciju državnog sekretara u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije. Za vreme vršenja funkcije državnog sekretara u kontekstu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji, g-din Danilo Golubović se nalazio na čelu tima za pregovore sa EU u vezi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u oblasti poljoprivrede, vezano za poglavlja 11. 12 i 13. Aktivno učestvuje i u pregovorima, o pristupanju Republike Srbije Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) u oblasti poljoprivrede, kao šef pregovaračkog tima. Tokom profesionalne karijere u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, g-din Danilo Golubović je na poziciji šefa velikog broja EU projekata (podizanje kapaciteta u Upravi za veterinu, Projekat uspostavljanja vinskog registra i vinogradarskog katastra u Srbiji i dr.). U svojoj profesionalnoj karijeri autor je i velikog broja tekskotva o poljoprivredi, popljoprivrednoj ekonomiji, poljoprivrednoj politici, bezbednosti hrane i dr. objavljenih u domaćim i međunarodnim stručnim časopisima. Njegova sportska aktivnost usmerena je na Džudo sport. Predsednik je Džudo kluba „Slavija“ u Novom Sadu.

 

 

Dr Miodrag D. Dimitrijević, redovni profesor. Rođen u Negotinu (Srbija), 18/10/1955. Od 1963. u Novom Sadu. Osnovnu, srednju školu (gimnaziju) i Poljoprivredni fakultet završio u Novom Sadu. Diplomirao, magistrirao i doktorirao na Katedri za genetiku i oplemenjivanje biljaka, Poljoprivrednog fakulteta u N. Sadu. Magistarsku tezu na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, studijska grupa genetika i oplemenjivanje biljaka. Specijalizaciju iz oblasti citogenetike i molekularne genetike pšenice, u trajanju od deset meseci, obavio na Missouri State University – Columbia, MO, U.S.A., 1988-1989. Zaposlen na kao nastavnik na predmetu genetika na Poljoprivrednom fakultetu, Univerziteta u Novom Sadu. U radu Fakulteta učestvovao je kao član Disciplinske komisije Fakulteta, član Nastavno-naučnog veća, predsednik Komisije za poslediplomske i specijalističke studije Nastavno-naučnog veća Fakulteta, član Komisije za doktorate Fakulteta, član Komisije za biološke nauke Nastavno-naučnog veća Univerziteta, član Komisije za biotehničke nauke, Nastavno-naučnog veća Univerziteta, član Saveta Poljoprivrednog fakulteta, član Nastavno-naučnog veća Departmana za ratarstvo i povrtarstvo, šef Katedre za genetiku i oplemenjivanje biljaka, više godina je bio član i predsednik Upravnog odbora Instituta za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada. Član je Veća za tehničkotehnološke nauke Senata Univerziteta u Novom Sadu. Sa radovima, uvodnim referatima, kao predsedavajući sekcija i član organizacionog i naučnog odbora učestvovao na oko 50 nacionalnih i međunarodnih kongresa i simpozijuma. Autor i koautor 234 stručnih, preglednih i naučnih radova, poglavlja u monografijama, uvodnih referata, jednog priručnika “Genetički modifikovani organizmi – pitanja i dileme” i jednog udžbenika “Genetika populacije – adaptabilnost i stabilnost genotipa”, kao i studije “Razvoj biotehnologije u Vojvodini” (2003), za potrebe Pokrajinskog sekretarijata za nauku, koji je usvojen na IV APV i u Skupštini Vojvodine. Recenzent je tri knjige (dve inostrane) i međunarodne monografije (Univerzitet u Luganu, Švajcarska) iz oblasti u kojoj radi (naučna oblast genetika i oplemenjivanje biljaka), domaćih projekata tehnološkog razvoja, kao i radova objavljenih domaćim i inostranim naučnim časopisima. Recenzent je UNESCO-EOLSS Encyclopaedia on Life Support Systems. Učestvovao je, kao izvršilac ili rukovidilac teme, na većem broju međunarodnih i domaćih projekata, a rukovodio je kratkoročnim projektima prikupljanja, čuvanja i umnožavanja ugroženog biodiverziteta spontanih srodnika i lokalnih populacija žitarica. Koautor je jedne sorte pšenice. Potpredsednik je Sekcije za populacionu i evolucionu genetiku, Društva genetičara Srbije. U svojstvu eksperta ocenjivača Evropske komisije za programe naučno-tehničkog razvoja RTD5, boravio je u Briselu u sedištu Evropske komisije u jesen 2001, kao predstavnik ondašnje SR Jugoslavije. Bio član Saveta za nauku i tehnološki razvoj pri I.V. A.P. Vojvodine i koordinator za razvoj biotehnologije u Vojvodini. Bio je član ekspertske grupe SANU odeljenje u Novom Sadu za razvoj biotehnologije Vojvodine. Bio je član Nacionalnog saveta za saradnju sa UNESCO-om, pri Ministarstvu za inostrane poslove. Bio je urednik časopisa «Savremena poljoprivreda». Bio je član redakcionog odbora za izdanja Instituta za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada. U okviru SeedNet- a "Razvojna mreža jugoistočne Evrope za biljne genetičke resurse - South East European Development Programme Network for Plant Genetic Resources", bio je član radne grupe za žitarice. Član je međunarodnih asocijacija, kao što je Species Survival Commission, jedne od šesti komisija The World Conservation Unit organizacije, gde u svojstvu specijaliste po pozivu radi u okviru Crop Wild Relative Specialist Group. Bio je nacionalni je koordinator Republike Srbije za European Cooperative Programme for Plant Genetic Resources (ECPGR). Trenutno je član Radne grupe za žitarice i koordinator Radne grupe za očuvanje genetičkih resursa u toj organizaciji, u mreži Republike Srbije. Bio je član Radne grupe za izradu Nacionalnog izveštaja o stanju biljnih i životinjskih genetičkih resursa pri Ministarstvu poljoprivrede. Član je Nacionalne radne grupe za biljne genetičke resurse pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Govori engleski jezik i služi se ruskim jezikom posebno u domenu stručne literature. Živi u Novom Sadu.

 

 

Dr Jovana Đisalov (devojačko Vučković) rođena je u Novom Sadu, 19.01.1982. godine. Diplomirala je na Poljoprivrednom fakultetu, 2006.godine. Master studije smera Organska poljoprivreda na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu uspešno završava 2009. Doktorirala je na istom fakultetu 2015. godine. Profesionalnu karijeru počela je 2006. godine kao menadžer razvoja organske poljoprivrede u privatnom sektoru. U toku 2008/2009. godine angažovana je u Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu R. Srbije kao savetnik u grupi za organsku proizvodnju, a 2009/2010. god. u Nacionalnoj asocijaciji za razvoj organske proizvodnje „Serbia Organika“ na poziciji generalni sekretar/projekt menadžer. Nemačka organizaciji za tehničku saradnju (GTZ/WBF), angažuje je 2010. godine kao tehničkog eksperta i konsultanta u implementaciji Nacionalnog akcionog plana za razvoj organske poljoprivrede u Srbiji. Od 2011. godine u radnom odnosu je na Naučnom institutu za prehrambene tehnologije , Univerzitet u Novom Sadu. 2016. godine izabrana je u zvanje naučni saradanik za naučnu disciplinu Tehnologija biljnih proizvoda i užu naučnu disciplinu Kvalitet i bezbednost hrane biljnog porekla. Autor je i koautor velikog broja radova objavljenih u nacionalnim i međunarodnim časopisima iz oblasti biotehničkih nauka. Član je organizacionih odbora međunarodnih naučnih konferencija (6 th Central European Congress on Food, 2012. god., II International Congress on Food Technology, Quality and Safety,2014. god.).Član je Upravnog odbora Vojvođanskog klastera organske poljoprivrede. Od 2015. godine aktivno podržava aktivnosti međunarodnog ydruženja Dunav Soja, koje okuplja proizvođače, prerađivače soje, kao i brojne druge organizacije i institucije i koje aktivno doprinose razvoju, promociji i unapređivanju proizvodnje, prerade i upotrebe domaće soje u regionu Dunava.

 

 

 

 

Julka Toskić, rođena 28.9.1969. godine u Vrbasu, osnovnu i srednju školu završila je u Beogradu. 1996. godine diplomirala na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu na smeru zaštita bilja i prehrambenih proizvoda. 2013. godine završila je jednogodišnje studije Marketing i Marketing Menadžment na Business Academy u Zemunu. Poslovnu karijeru započela 1996. godine u oblasti registracije i marketinga pesticida. U Delta Agraru radi od 2002. godine i za proteklih 14 godina radila je na mnogobrojnim izazovnim poslovima i projektima u okviru jednog od najvećih agro sistema u Srbiji. Vodi tim poljoprivrednih inženjera zaštite bilja koji svoj rad posvećuju edukaciji poljoprivrednih proizvođača u oblastima sigurne primene pesticida, tehnologije proizvodnje ratarskih, voćarskih i povrtarskih kultura. I dalje se bavi registracijom i marketingom pesticida. Učestvuje u poslovima vezanim za korporativne komunikacije. U poslednje 3 godine posvećena je vođenju projekta brendiranih jabuka u smislu marketinga i prodaje. Tokom godina učestvovala je na mnogobrojnim sajmovima, konferencijama, seminarima i radionicama. Ponosna je na rad svog tima a najdraže nagrade su joj osvajanje titule Delta Agrara kao korporativnog brenda broj 1 u poljoprivredi 2013. godine, kao i nagrada dodeljenu od strane Udruženja poljoprivrednih novinara Agropress za Afirmaciju agrobiznisa u svetu 2014. godine.