Vaš browser nije u mogućnosti da pokrene ovaj Flash script.

Zahtevi:
- JavaScript mora biti omogućen u vašem browseru
- Morate imati instaliranu Flash podršku

press info

19. decembar 2012.

Promocija magazina "The Economist: Svet u 2013": O budućnosti svetske ekonomije i medijske industrije

U beogradskom hotelu Hyatt Regency juče je održana promocija magazina "The Economist: Svet u 2013". koji za srpsko tržište već četvrtu godinu zaredom izdaje "Color Press Grupa". Gostima iz sveta biznisa i ekonomske nauke obratio se Robert Čoban predsednik CPG koji je sumirao poslovno okruženje u kojem je ova kompanija radila od osnivanja 1992. godine do danas. Svoje prezentacije o projekcijama ekonomskih kretanja u 2013. kao i budućnosti medijske industrije održali su Laza Kekić, direktor za Evropu The Economist Inteligence Unita iz Londona i Dejan Ljuština, regionalni direktor konsultantske kuće PricewaterhouseCoopers.



Laza Kekić smatra da će sledeće godine „ako proročanstvo Maja dopusti“ biti teške i pune izazova i za svet i za naš region. 

- Deo Evrope je u recesiji i rizik raspada evrozone još postoji mada je manji nego pre. Ocenjujemo ga na 30 do 40 odsto verovatnoće. Neki drugi su rekli da će se skoro sigurno raspasti davali 80 odsto, pa sada koriguju tu svoju procenu. Dakle, rizik je značajan – rekao je Kekić.

On smatra da u slučaju da Grčka ispadne – a sa ovom najnovijom pomoći iz EU narednih pola godine je bezbedna – neće opstati ni EU. Privredni rast gost srpskog izdanja magazina Ekonomist, koje je danas predstavljeno u Beogradu, primećuje u Brazilu,  Indiji i  Rusiji,  a za SAD kaže da ipak daleko bolje stoje od Evrope. Problem za SAD, upozorava on,  je fiskalna kriza.

Prema proceni Kekića, sledi bum na finansijskim tržištima. Drugi scenario je globalni šok i  finansijska  panika u SAD i urušvanje  svetske privrede. Malo je šansi da bude bolje, a WTG ocenjuje da je to 25  odsto. Stope rasta su najveće u Kini koja je i dalje najuspešnija.

-Istočna  Evropa je na putu  oporavaka  ali „ne naročito velikog“.  Očekujemo opravak na Balkanu ali izuzetno trom – rekao je Kekić.

Region, odnosno istočna Evropa,  ima i pozitivnih strana (netravnoteža je manje izražena), a negativno je što raspolaže sa manje mogućnosti za fiskalni stimulans. Banke će biti mnogo manje spremne da podrže filijale, strani kapital se povlači iz regiona, dakl ozbiljni su rizici. Mogućnost raspada evrozone mnogo je izraženija i to utiče na region.  Izloženost krizi među zemljama bivše SFRJ, ističe Kekić, najveća je u Hrvatskoj koja je izuzetno zavisna od stranih kredita.

-Mađarska, Hrvatska, Srbija i Albanija su najizloženije prema krizi – keže Kekić.   Kvalitet života WTG je odredio prema više anketa uzimajući 10 značajnih faktora.  Da bi uneo više slikovitosti u svoju prezentaciju on je podsetio na reči lika koji u filmu Treći čovedk glumi Orsona Velsa kada je rekao da kretivnost nastaje tamo gde se strada i gde su problemi,  a to sigurno nije Švajcarska koja je u 500 godina stvorila kuku sat i čokoladu.

-Dosadno je najbolje – sudeći prema tome čemu teži savvremni čovek zaključuje Kekić.

Istraživanje o tome gde se živi najbolje pokazuje da evro zemlje nisu među najboljima za život, Kvalitet života: Srbija  je iz Mađarske i Hrvatske, a ispred Rumunije i Bugarske.   Po kvalitetu života prema 10 parametara Švajcarska je na prvom mestu. Srbija  je iz Mađarske i Hrvatske, a ispred Rumunije i Bugarske.

 

Na pitanje kako ocenjuje rad vlade u prvih pet meseci, Kekić kaže da je za te vrste ocena rano.

-Osvrnuo bi se na novi odnos Dačić-Tači. Mnogi su strepeli od nove vlade, a ispalo je da nova vlada radi kako mnogi nisu čekivali. Opredljenost za evropski put, mislim da oni stvarno veruju u to. Mislim da je još rano na neki način,  pet meseci meseca nije period da se donose sudovi. S obzirom na izuzetno tešku situaciju mislim da će to trebati za jedno pola godine. Izazovi su stvarno veliki – upozorio je Kekić.

U svojoj prezentaciji o razvoju medijske industrije u narednih 5 godina, Dejan Ljuština iz PwC istakao je da će najveći porast zabeležiti internet i digitalna televizija! 

- Do 2016.godine, digitalni mediji će se "skoro izjednačiti sa televizijom", rekao je on, ali i dodao da se neke prognoze o tome da će mobilini uređaji "ubiti televiziju" - nisu ostvaril, i neće.

"Televizija i dalje raste, prosečni gledalac provede više vremena gledajući TV nego što provede na Fejsbuku", precizirao je Ljuština.

Novine i magazini će takođe naći put nazad na tržište, pre svega magazini, dodao je on. Ovaj trend se predviđa zahvaljujući ekonomskom oporavku, ali i osvajanju medijskih sloboda u zemljama u kojima ih nije bilo, poput onih koje su prošle kroz "Arapsko proleće". 

Istraživanja ukazuju da potrošači kombinuju više medija da bi komunicirali i bili informisani, i da prosečni potrošač u Zapadnoj Evropi danas ima 10 različitih uređaja kojima dnevno konzumira medijske sadržaje. 



Ipak, u segmentu potrošača, dodao je Ljuština, očekuje se mnogo niža stopa rasta u naredne četiri godine, nego u segmentu oglasasivača. Ljuština je predvideo i rast prodaje novina i magazina, ali će se taj medij kombinovati sa digitalni:

- Još je živa atraktivnost štampe, naročito magazina, ali kada gledamo i čitanost novina, ona je u porstu. Ima puno više potrošnje novinskih sadržaja, a velike su mogućnosti kombinovnja onlajn brendova sa štampanim izdanjima. TV će i dalje biti voljena , moj je utisak da je to tako jer  ljudi mogu biti pasivni, dakle gledanost Tv globalno će rasti. Naš region po tome je rekorder: 6 sati po građanu dnevno a svetski prosek je 3 sata i 10 minuta.

I dalje više gledamo TV nego što smo na društvenim mrežama.

-Čitaoci žele vest, a čitaju ceo tekst tek ako ih posebno zanima. To kaže istraživanje iskustva konzumacije sadržaja – rekao je Ljuština.

Kako kaže, mediji su fundamnentalni deo biznisa i nacionalnih ekonomija i oni imaju snagu da utiču na potrošače. Ključni su u formiranju jakih brendova. Fejsbuk je medijski fenomen koji je doprineo smanjenju nezaposlenosti.

- Oko 180.000 radnih mesta je otvorio Fejsbuk. Budžetu EU je doprineo sa čak 15,3 milijadi evra – rekao je Ljuština.

Web Clipping


Sve novosti >>