UČESNICI

 

Yossi Levy
Rođen je u Ranani, u Izraelu, 1962. godine. Oktobra 2010. imenovan je za ambasadora Izraela u Srbiji. Autor je pet romana na hebrejskom jeziku, od kojih su dva postali bestseleri, a tri su prevedena na strane jezike. Tri dela su u procesu filmske adaptacije. Objavljivao je eseje i kritike u izraelskim književnim magazinima. Godine 1990. završio je Osnovne studije prava na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu, a 1983. Osnovne studije istorije Bliskog istoka na istom univerzitetu. Tečno govori engleski i nemački jezik. Dobro poznaje arpaski, a vlada osnovnim znanjem iz srpskog, poljskog i persijskog jezika.

 

Biljana Stepanović
Biljana Stepanović je je osnivač i generalni direktor Business Info Group, medijske kuće koja je lider u organizaciji međunarodnih poslovnih događaja u Srbiji. Od sredine 2013. uz pomoć USAID, s grupom vodećih ekonomskih novinara, pokrenula je moderan i kredibilan ekonomski mesečnik “Nova ekonomija”. Pre toga bila je direktor Ekonomist Media Group, u vreme kad je ovo bila vodeća ekonomska medijska kuća u Srbiji. Osnovala je i vodila mesečnik “Bankar” u okviru iste grupe. Osnivač je i autor ekonomske emisije “Buđelar”, koja je pet godina emitovana na TV B92. Bila je urednik ekonomije na televiziji, radiju i web portalu B 92, zatim kolumnista dnevnog lista Danas, višegodišnji dopisnik Radija slobodna Evropa u Srbiji (RFE) kao i glavni i odgovorni urednik mesečnika CorD za strance i diplomate u Srbiji. Radila je kao ekonomski novinar u nedeljniku NIN. Karijeru je započela u dnevnom listu Borba 1987. kao student, u vreme kad su te novine proglašene listom godine u bivšoj Jugoslaviji. Posle upada tadašnjih funkcionera JUL-a u Borbu, zajedno s većinom novinara učestvovala je u osnivanju dnevnog lista Naša borba. Završila je Fakultet političkih nauka u Beogradu, novinarski smer. Od početka karijere bavi se ekonomskim novinarstvom.

 

Dejan Ljuština
Dejan Ljuština je vođa regionalnog tima PwC za menadžment konsalting, odgovoran je za poslovni menadžment. U regiji jugoistočne Evrope najvažnija je osoba u PwC za telekomunikacijski i medijski sektor, a u Adria regiji na čelu je PwC za sektor energetike. Stručan je za oblasti operativnog restrukturiranja, strategije, tržišne regulative, upravljanja efikasnošću i M&A, uglavnom primenjene na složenim poslovnim sistemima regionalnih blue-chip firmi u telekomunikacijskom, medijskom, energetskom i maloprodajnom sektoru. Ljuština je uspostavio snažnu međunarodnu stručnu mrežu zahvaljujući svojim kompetencijama, odnosima s klijentima i izvrsnom stručnom poznavanju industrije, pa je tražen gost-predavač na ključnim međunarodnim poslovnim događajima u široj regiji. Takođe je redovni kolumnista vodećih poslovnih časopisa u regiji. Pre dolaska u PwC proveo je osam godina u Deloitteu i tri godine kao vođa projekata u društvu Intel Corporation, gde je vodio tim softverskih programera radeći na razvoju Intelovih “Itanium Family” procesora. Karijeru je započeo u Ericssonu. Po sticanju diplome na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, magistrirao je ekonomiju i poslovno upravljanje na IEDC-u, školi za manadžment (MBA) na Bledu u Sloveniji.

 

Vladislav Lalić
Vladislav Lalić je započeo karijeru u kompaniji IKEA, u kojoj je na raznim funkcijama neprekidno proveo više od dvadeset godina. Rođen je u Beogradu, 22. septembra 1969. Školovanje je započeo u Beogradu, a nastavio u Stokholmu (International School of Stockholm) i kasnije na američkom Univerzitetu Deere u Atini, gde je diplomirao ekonomiju 1991. godine. Prvi poslovni angažman u kompaniji IKEA dobio je u Beogradu 1991. a potom je bio na rukovodećim pozicijama ove poznate švedske firme u Rumuniji, Turskoj i Španiji. U Madridu je radio i kao regionalni direktor nabavke za Zapadnu Evropu. Kada je IKEA odlučila da ponovo pokrene svoje aktivnosti u Srbiji i bivšim jugoslovenskim republikama, Lalić se 2009. vratio u Beograd. Trenutno je zadužen za kupovinu zemljišta, izgradnju i upravljanje objektima kompanije IKEA u regionu jugoistočne Evrope. Lalić živi u Beogradu i otac je dvoje dece. Pored srpskog, tečno govori engleski i švedski, a služi se španskim i rumunskim jezikom.

 

Renato Ivanuš
Novinarstvom se bavi već 25 godina, još od studentskih dana na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. Najveći deo karijere, 13 godina, proveo je u zagrebačkom Večernjem listu, gde je počeo kao novinar u Gradskoj rubrici, bio je reporter, a uređivao je i nekoliko priloga u rubrici Unutrašnja politika. Posle toga proveo je gotovo godinu dana u Vjesniku na poziciji zamenika glavnog urednika. Godine 2006. prešao je u 24sata, najtiražnije i najprodavanije dnevne novine u Hrvatskoj, u kojima je poslednjih gotovo šest godina glavni urednik. Osim toga je i prokurator firme 24sata d.o.o. U svojoj karijeri je, između ostalog, dobio dve godišnje nagrade Hrvatskog novinarskog društva. Dodatno obrazovanje stekao je na Copenhagen Business School (Danska), gde je završio Leaders program za menadžere u štampanim medijima. Od prošle godine počeo je da se bavinaučnim radom, pa je upisao doktorske studije informatičkih i komunikacijskih nauka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od tada objavljuje naučne radove i povremeno predaje studentima.

 

Jelena Knežević Vlahović
Zahvaljujući posvećenosti i predanom radu tokom 18-godišnje karijere, Jelena Knežević Vlahović trenutno je na poziciji potpredsednice za upravljanje kategorijama proizvoda u kompaniji Delhaize Srbija. Uz nadzor, zajedno sa svojim timom upravlja aktivnostima u oblasti primene i razvoja standarda kvaliteta. Pored toga, zadužena je i za saradnju s dobavljačima i koordinaciju svih aktivnosti u vezi sa nabavkom. Obavljala je posao direktorke za kategorije proizvoda u okviru Delta Maxi grupe i bila je zadužena za definisanje cenovne politike i razvoj zaposlenih. Tokom 2006. godine bavila se uspostavljanjem osnova za strategiju i organizaciju privatne robne marke. Jelena Knežević Vlahović dodatno se stručno usavršavala na brojnim seminarima iz oblasti liderstva, upravljanja kategorijama proizvoda, poslovnih planova i veština prezentacije.

 

Dragan J. Vučićević
Rođen 9. oktobra 1973. Diplomirao novinarstvo na Fakultetu političkih nauka. Radio u Politici, Blicu, Demokratiji, Glasu javnosti. Osnivač Nacionala, Kurira i Presa. Maja 2012. pokrenuo "Informer" koji je krenuo od nule da bi danas došao na drugo mesto po prodatom tiražu u Srbiji. Predsednik Nacionalne asocijacije izdavača novina i magazina.

 

Aleksandar Čepurin
Rođen je 20. septembra 1952. godine, ruski diplomata, kandidat političkih nauka. 1975. g. diplomirao je na Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose (MGIMO) i počeo karijeru u Ministarstvu inostranih poslova SSSR-a. Radio je na različitim diplomatskim dužnostima u centralnom aparatu MIP SSSR-a i u inostranstvu. 1992 – 1994. g. – zamenik načelnika, prvi zamenik načelnika Kadrovske službe MIP Ruske Federacije. 1994 – 1996. g. – Direktor Departmana kadrova MIP RF. 1996 – 2000. g. – Ambasador Ruske Federacije u Kraljevini Danskoj. 2000 – 2005. g. – zamenik Direktora Četvrtog Departmana Zajednice Nezavisnih Država MIP RF. 2005 - 2012. g. - Direktor Departmana MIP RF za rad sa sunarodnicima u inostranstvu. Od 2. novembra 2012. g. do sada - Izvanredni i Opunomoćeni Ambasador Ruske Federacije u Republici Srbiji. Izvanredni i opunomoćeni Ambasador (4. jun 2014. g.). Ukaz Predsednika Rusije br.397 o dodelivanju ranga Izvanrednog i opunomoćenog Ambasadora Odlikovanja - Jubilarna medalja „U znak sećanja na 850. godišnjicu Moskve“ (1998. g.), «Počasni radnik MIP RF» (2007. g.), orden Prijateljstva (2012. g.). Govori italijanski, francuski i engleski. Autor je preko 150 publikacija o ruskim sunarodnicima u inostranstvu, Zakavkazju, rusko-italijanskim odnosima i sl. Autor knjige „Politika Ruske Federacije prema sunarodnicima u inostranstvu“ (2009. g.)

 

Dušan Bajatović
Dušan Bajatović je rođen 29. novembra 1967. godine u Ravnom Selu, Opština Vrbas. Osnovnu školu je završio u rodnom mestu a posle 9 i 10 razreda upisuje i završava srednju elektrotehničku školu. Po obrazovanju je inženjer elektrotehnike i diplomirani ekonomista. Više puta biran na dužnosti u državnim organima: poslanik i šef odborničke grupe u Skupštini državne zajednice Srbija i Crna Gora, Narodne Skupštine Republike Srbije, kao i u Skupštini AP Vojvodine. Takođe, Bajatović je bio i potpredsednik Izvršnog veća Autonomne Pokrajine Vojvodine, član Izvršnog odbora regionalne Privredne Komore u Novom Sadu kao i generalni sekretar Omladinskog saveza Srbije i član Saveta univerziteta. Više godina je bio član Upravnog odbora Elektrovojvodine a u njegovoj radnoj biografiji stoji i to da je bio osnivač, vlasnik i direktor Televizije Most. Vlada Republike Srbije, na sednici održanoj 23. Oktobra 2009 godine, imenovala je za generalnog direktora Javnog preduzeća Srbijagas. Dušan Bajatović je kao generalni direktor JP Srbijagas odgovoran za sprovođenje Međudržavnog sporazuma u oblasti nafte i gasa potpisanog sa Ruskom Federacijom. Po tom osnovu aktivno je učestovao u realizaciji projekata PSG Banatski Dvor, Južni tok, Sogaz kao i upravljanjem kompanijama koje su po osnovu Odluka Vlade Republike Srbije postale deo Srbijagas grupe od kojih su najznačajnije MSK, Azotara, Agroživ i Informatika. Kompanija Srpska Fabrika Stakla Paraćin uspešno je spašena iz tečaja, restrukturirana i pronađen je strateški partner. Dušan Bajatović pored funkcije generalnog direktora JP Srbijagas po funkciji obavlja i sledeće dužnosti: Predsednik Nadzornog odbora PSG Banatski Dvor, Predsednik Nadzornog odbora osiguravajuće kuće Sogaz, Zamenik predsednika Nadzornog odbora Jugorosgaz, Zamenik Predsednika Upravnog odbora kompanije South Stream Serbia AG Zug kao i ko direktor u kompaniji Južni tok d.o.o. Novi Sa d. Za vreme obavljanja ovih funkcija izgrađeno je prvo skladište gasa u Republici Srbiji na koje se čekalo gotovo 30 godina. Skladište je kapaciteta 450 miliona metara kubnih i zadovoljava osnovne potrebe Republike Srbije tokom zimskog perioda i u kriznim momentima. Osiguravajuća kuća je već u drugoj godini poslovanja ostvarila pozitivan finansijski rezultat što je jedinstven primer u finansijskom sektoru Republike Srbije. Po svojim finansijskim pokazateljima prevazišla je mnoge znatno veće kompanije koje posluju na ovom tržištu. U projektu Južni Tok usvojena je konačna investiciona odluka i započeta je izgradnja u novembru 2013 godine. Radovi u punom obimu se očekuju sredinom 2014 godine kako bi tokom 2016 godine prve količine gasa potekle do svoji krajnjih potrošača. Pored ovih aktivnosti Dušan Bajatović je poslanik u Parlamentu Republike Srbije, Predsednik odbora za odbranu i unutrašnje poslove kao i član Parlamentarne Skupštine NATO-a. Član je više domaćih i međunarodnih organizacija od kojih je najznačajnija članstvo u Evropskom poslovnom kongresu kao člana predsedavajućeg komiteta. Dobitnik je više nagrada za najboljeg privrednika u 2010 godini, zlatna plaketa za vizionara godine, najhumaniji čovek Srbije kao i zlatni svetionik – marketinški podvig godine. Od strane Radio Televizije Srbije i emisije Kvadratura Kruga nagrađen je za plemenitost. Predsednik je sportskog društva Vojvodina u Novom Sadu. Svoja primanja po osnovu članstva u Upravnim odborima donira u humanitarne svrhe. Tečno govori govori ruski jezik i služi se engleskim jezikom.

 

Tijana Vujović
Pre nego što je pristupila kompaniji “Confluence Property Management”, gde je držala poziciju direktora maloprodaje, Tijana Vujović je bila zaposlena u “Balkans Real Estate”, gde je radila na poslovima evaluacije i identifikacije potencijalnih investicionih mogućnosti, u okviru zajedničkog projekta sa “Merrill Lynch”. Pre dolaska u Beograd, provela je 3 godine u u Pragu i Milanu, u kompaniji “GE Real Estate”. U Pragu se bavila procenom investicija u Srednjoj i Istočnoj Evropi, a najviše analizom vrednovanja. S druge strane, u Milanu je prvenstveno radila na poslovima procene rizika potencijalne dobiti vezane za portofolio kompanije. Diplomirala je na Bokoni univerzitetu, u oblasti međunarodne ekonomije i menadžmenta. Tijana Vujović je trenutno na poziciji generalne direktorke kompanije “Confluence Property Management”, gde rukovodi timom od 100+ zaposlenih, koji je odgovoran za menadžment maloprodajnih sredstava na dnevnom nivou (c. 270,000 kvadratnih metara prostora).

 

Branislav Bugarski
Rođen je 11.04.1975.u Novom Sadu. Diplomirao je ekonomiju 2000. godine na Univerzitetu u Berlinu ( Fachhochschule für Wirtschaft). U tom periodu stiče iskustvo u sektoru nekretnina i ekonomije kao asistent direktora uWohnbauten Comfort GmbH, Berlin, kao i u sektoru internet i softver technologija u kompanijama New Economy i Pixelpark AG. U aprilu 2003. godine postaje asistent menadžera projekta u novosadskoj kancelariji Agencije za privatizaciju Republike Srbije. U decembru 2004. postaje savetnik za strane investicije, u maju 2005. zamenik direktora, a u novembru iste godine i direktor Fonda za podršku investicija u Vojvodini-VIP. Trenutno na mestu Pokrajinskog sekretara za međunarodnu saradnju i lokalnu samoupravu. Tečno govori engleski i nemački jezik.

 

Dušan Uzelac
Dušan Uzelac rođen 1978. godine u Beogradu, osnivač i vlasnik portala Kamatica.com, najpoznatijeg finansijskog portala u Srbiji, kao i vlasnik firme DUBES DOO. Portal Kamatica.com je 3 puta izabran u TOP 50 sajtova u Srbiji u izboru PC Press-a. Radio i kao urednik ekonomije u Blicu, učestovao u brojnim emisija TV i radio Beograd u oblasti ekonomije, bankarstva i finansija. Najveće poslovne uspehe je ostvario u domenu inovativnih rešenja i približavanju finansija običnim građanima. Dobitnik nagrade za najbolje tehničko unapređenje - Kamatica market 2012/2013.godine u organizaciji Privredne komore Beograda. 2012. godine izabran za jednog od najuspešnijih mladih preduzetnika grada Beograda kada je osvojio drugu nagradu.

 

Čedomir Jovanović
Rođen 13. aprila 1971. godine u Beogradu. Diplomirao dramaturgiju na katedri za filmski i TV scenario i dramaturgiju Fakulteta dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu. Tokom studiranja radio kao novinar za nekoliko beogradskih redakcija, agencija, radio i TV stanica. Bio je jedan od ogranizatora studentskih protesta 1996/97. godine. Pristupa Demokratskoj stranci 1998. godine, a njen potpredsednik postaje u oktobru 2001. godine. Tokom kampanje 2000. godine nalazio se na mestu šefa Izbornog štaba Demokratske stranke i Demokratske opozicije Srbije. Od januara 2001. do marta 2003. godine bio je na funkciji šefa Poslaničke grupe DOS. Čedomir Jovanović u Vladi Republike Srbije, formiranoj nakon tragične smrti dr Zorana Đinđića, postaje potpredsednik Vlade zadužen za evropske integracije i koordinaciju reformi. Po osnivanju Liberalno demokratske partije 2005. godine, postaje njen predsednik.

Christine Moro
Kristin Moro (Christine Moro) je opunomoćeni ambasador Francuske u Srbiji od septembara 2014. godine, kao i opunomoćeni ministar I klase. Rođena je 2. jula 1955. u Arlu (Buš di Ron), a udata je za gospodina Luja Moroa. Stekla je diplomu profesora italijanskog jezika i književnosti i diplomirani je pravnik. Pre stupanja na mesto ambasadora Francuske u Srbiji bila je ambasador u Albaniji od 2011. Do 2014. nagrađena je počasnim odlikovanjima Viteza Legije časti i Oficira Nacionalnog reda I zasluge. Pored materenjeg, govori još tri jezika: engleski, italijanski i nemački.

 

Laza Kekić
Regionalni je direktor za Evropu i direktor prognostičkog servisa u Economoist Intelligence Unit-u (EIU) u Londonu. Predvodi regionalni tim analitičara EIU, zadužen za praćenje svih evropskih zemalja u privrednoj, političkoj i poslovnoj sferi. Takođe rukovodi prognostičkim servisom unutar EIU, koji podrazumeva glavni tradicionalni zadatak EIU, a to je da sačini izveštaje o pojedinim državama, kao i da da prognoze za svaku od njih (prognoze i analize za 82 države, što je od velike koristi direktnim investitorima). Posebna oblast stručnosti i sfere njegovog interesovanja jesu: odnosi unutar Evrope, Rusija, Balkan i druge ekonomije u tranziciji, direktne strane investicije, ekonomske prognoze; ekonomije koje rastu, politički razvoj. Na ove teme napisao je niz izveštaja za Economist Intelligence Unit i druge servise. Takođe, Kekić se često pojavljuje kao govornik na konferencijama i seminarima u organizaciji Economista, ali i drugim. Obrazovanje je stekao na London School of Economisc (bačelor naučnih oblasti, i master naučnih oblasti – ekonomija), a u Economist Intelligence Unit-u je od 1993. godine.

 

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević (1983) je od 2002. novinarka nedeljnika “Vreme”, u kojem pokriva širok spektar tema uključujući nove medije i slobodu govora na internetu. U “Vremenu” uređuje pojedine sekcije sajta www.vreme.com i obavlja funkciju community managera na društvenim mrežama. U periodu od 2008. do 2010. bila je urednik sekcije o evrointegracijama na sajtu b92.net/Srbija2020. Takođe, pomoćnik je urednika u biznis magazinu CorD, jedinoj publikaciji te vrste koja se u Srbiji objavljuje na engleskom jeziku. Od marta 2014. članica je Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. Od 2012. alumnista je INTAJOUR Academy, Akademije za novinarstvo u digitalnom svetu, gde se specijalizovala za veb novinarstvo i multimedije. Ovaj program prošla je zajedno sa 36 stipendista Bertelsman fondacije iz čitavog sveta. Sarađivala je i s medijima kao što su Balkanska istraživačka mreža (BIRN), Elle, hrvatski Forum tjedni magazin i 24sata.hr, Danas i dr. Kao novinar-istraživač ili koautor radila je na više dokumentarnih filmova u produkciji Vreme filma i Medija centra Beograd.

 

Veljko Lalić
Veljko Lalić je vlasnik i glavni urednik vodećeg srpskog njuzmagazina Nedeljnik. Rođen je 1976. u Beogradu, diplomini je novinar, a pre nego što je odlučio da samostalno izdaje Nedeljnik, nekoliko godina bio je glavni urednik dnevnog lista Press, kao najmlađi glavni urednik jednih nacionalnih dnevnih novina. Karijeru je započeo u Večernjim novostima, gde je uređivao mnoge rubrike, između ostalih i spoljnu i nedeljnu, s kojom je beležio sjajne rezultate. Dobitnik je više novinarskih priznanja, između ostalih Udruženja novinara Srbije za feljton (najmlađi u istoriji) i magazina The Man za kolumnistu godine po izboru kolega. Lalić je poznati srpski kolumnista, autor brojnih novinskih feljtona i istorijskog bestselera "Knez Pavle, istina o 27. martu". Oženjen je, ima kćerku Niku.

 

Branko Greganović
Branko Greganović je u maju 2014. godine imenovan za predsednika Izvršnog odbora NLB banke. Menadžer je s veoma bogatim međunarodnim iskustvom u bankarskom sektoru, korporativnim finansijama i vođenju složenih korporativnih procesa. Po završetku studija ekonomije magistrirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani i magistrirao menadžment na London Business School Univerziteta u Londonu. Poslovno iskustvo sticao je i u Narodnoj banci Slovenije, Ministarstvu finansija Republike Slovenije, Societe Generale banci Ljubljana na poziciji člana Izvršnog odbora, a radio je i kao generalni direktor u Mergers & Acquisitions, Publikum - Corporate Finance Ljubljana. Branko Greganović vodio je procese restrukturiranja u kompaniji Droga Kolinska Group, Istrabenz Holding kao i u Hypo Alpe Adria banci u Austriji za banku u Hrvatskoj. Radio je i u Svetskoj banci kao i u Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID).

 

Nebojša Katić
Nebojša Katić (1955) živi u Londonu i radi kao samostalni poslovni konsultant. Do odlaska u London 1992. godine, njegova poslovna karijera je bila vezana za beogradski Energoprojekt. Bio je finansijski direktor radne organizacije Energoprojekt-Energodata, a zatim i finansijski direktor sistema Energoprojekt- Holding. Pre nego što je započeo samostalnu konsultantsku karijeru, Katić je do 1997. godine radio kao finansijski direktor Energoprojektove kompanije u Londonu, INEC Engineering Co. Od avgusta 2005. do leta 2010. godine, Katić je bio redovni kolumnista dnevnog lista "Politika" gde je najčešće pisao o ekonomskim temama. Tekstove i intervjue sa njim su objavljivali "NIN", "Danas", „Blic“ itd., a čest je gost i na RTS-u. Nebojša Katić je završio osnovnu školu i gimnaziju u Beogradu, gde je ne Ekonomskom fakultetu diplomirao i magistrirao.

 

 

 

Jasminko Umićević
Jasminko Umićević stekao je 30-godišnje profesionalno iskustvou industriji prerade nafte i gasa. Po obrazovanju je pravnik a svoju karijeru započeo je 1986. u kompaniji INA Industrija nafte d.d., kao pravnik pripravnik, ali je veoma brzo zauzeo visoke položaje odgovornosti uključujuć́i pozicijama pomoć́nika generalnog direktora za ljudske resurse u firmi INA Commerce, generalnog direktora INA Mađarska Co Ltd , direktora marketingaa INA dd, zamenika generalnog direktora i izvršnog direktoar Prerade i marketinga INA dd. 2000. godine osnovao je sopstvenu firmu koja se bavi konsultantskim poslovima u oblasti energije, nafte i gasa, kojom i danas uspešno upravlja.

 

Ana Dišić
Nakon završetka studija na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, poslovnu karijeru započinje 1992 u Delti. 2004 postaje generalni direktor Deltine firme u Italiji. Od 2005 godine, po povratku u zemlju, preuzima property management portfolija nekretnina Delta Real Estate . Od 2005 je generalni direktor Delta City-ja i generalni direktor soping-molova koji su u vlasnistvu Delta holdinga.

 

Branimir Brkljač
Branimirova oblast stručnosti su marketing i medijske strategije, a za njim su godine iskustva, uglavom u oblasti direktne prodaje. Drži predavanja i piše kolumne i eseje na temu budućnosti medija i novih marketinških trendova. Profesionalnu karijeru u oblasti direktnog marketinga je započeo 1991. izbacivši na tržište «Kosmodisk». Nakon toga je 1993. bio ko-osnivač kompanije «Studio Moderna», gde je ostao dvadeset godina, sve do 1. januara 2013. U tom periodu je «Studio Moderna» postala vodeća kompanija iz oblasti TV prodaje u regionu Jugoistočne Evrope. Danas je «Studio Moderna» prisutna u 20 zemalja regiona, pod imenom brenda «Top Shop». U okviru «Studio Moderne», Branimir je radio na polju definisanja marketinških i kreativnih strategija, i bio odgovoran za segment medijske kupovine. Uz to, bio je producent i ko-producent većeg broja uspešnih TV emisija sa brendiranim sadržajem. Osnivač je kompanije «Terra Panonica», sa sedištem u banatskom selu Mokrin. Ova kompanija poseduje jedinstveni centar za novu kreativnost – Kuća na ravnom bregu, i organizuje različite edukativne programe za mlade u kreativnim granama industrije. Tokom prethodne četiri godine, centar je organizovao veći broj radionica, predavanja, izložbi, festivala i seminara, kojima je prisustvovalo preko 600 preduzetnika, umetnika i drugih stvaralaca iz regiona i drugih delova sveta.

 

Dragan Bjelogrlić
Rođen 10.10.1963. u Opovu. 1965. doseljava se u Beograd, gde završava osnovnu i srednju školu i dve godine građevinskog fakulteta. 1984 upisuje FDU u Beogradu na kome diplomira 1989. Prvi film “BOŠKO BUHA”, snimio kao dečak 1978. god. Od tada igrao u skoro 40 filmova, dvadesetak TV serija i drama i 11 pozorišnih predstava. Od 1994. formirao producentsku kuću “KOBRA”, sa bratom Goranom, koja potpisuje jednu pozorišnu predstavu i 5 filmova. Kao glumac osvojio nagrade : 2 GRAND PRIX–a “ĆELE KULA” za najboljeg glumca na glumačkom festivalu u Nišu, 2 ZLATNE MIMOZE, za najbolju ulogu na filmskom festivalu u Herceg Novom, Statueta – SLOBODA, najbolje glumačko ostvarenje, filmski festival Sopot. Producentskih preko 15 glavnih nagrada za filmove na domaćim festivalima i preko 20 internacionalnih priznanja i “GRAND PRIX-a”. Film "Montevideo, vidimo se!" koji je Bjelogrlić režirao, srpski je kandidat za Oskara u 2015.

 

 

Martin Navratil
Martin Navratil je predsednik Izvršnog odbora Telenor banke a.d, članice Telenor grupe. Završio je master studije iz Poslovne administracije na INSEAD-u u Francuskoj, kao i master studije poslovne ekonomije i bankarsva na Univerzitetu ekonomije u Pragu. Do preuzimanja funkcije predsednika Izvršnog odbora Telenor banke u decembru 2013 godine, bio je direktor finansijskih usluga Telenora Srbija. Prethodno, od 2010. godine, bio je izvršni direktor za finansije i rizike i član Izvršnog odbora KBC banke, koja je deo KBC Grupe. Martin Navratil takođe je bio angažovan na poziciji regionalnog koordinatora revizije za Centralnu Evropu u KBC Grupi. Karijeru je započeo u kompaniji PriceWaterhouseCoopers. Govori češki i engleski jezik i ima osnovno znanje srpskog jezika.

 

 

Marco Flavio Cirillo
Marko Flavio Siriljo je trenutno član borda „Finlombarda S.p.A.“, finansijske kompanije sa sedištem u italijanskoj pokrajini Lombardiji. U poslednjoj Vladi iz 2013. godine, „Leta – Berluskoni“, ukazom predsednika italijanske republike, bio je na poziciji državnog podsekretara u Ministarstvu životne sredine i zaštite teritorije i mora. Od 2003. do 2013. godine bio je gradonačelnik grada Bazilja, u milanskoj provinciji, i za vreme trajanja mandata dobio je brojna priznanja i nagrade za učinak u okvirima državne administracije. Došao je do pozicije člana borda A.L.E.R.-a, kompanije iz Lombardije koja se bavi izgradnjom rezidencijalnih objekata; predsedavajućeg borda DISMA S.p.A., kompanije za uslužne delatnosti koja je franšiza SEA, ESSO, KUWAIT, AGIP, čija je delatnost skladištenje goriva na Malpensa aerodromu. Rođen u Rimu 1960. godine, poseduje univerzitetsku diplomu iz oblasti sociologije i pohađao je studije arhitekture. Nakon deset godina službe u Italijanskoj protivvazdušnoj odbrani, profesionalno iskustvo je obogatio kao menadžer u osiguravajućim kompanijama „Prumerica life“ i „Ergo“; izdavačkima kućama „Corriere della Sera“ i „Metro“; kao i u kompaniji „Stream“, koja se bavi medijski interaktivnom televizijom. Trenutno je u Italiji potpredsednik AICCRE, član CEMR, i predstavnik Italije u Komitetu veća italijanskih opština i regionalne politike.

 

Heinz Wilhelm
Ambasador Hajnc Vilhelm rođen je 04.07.1950. godine u Minhenu. Oženjen, otac dvoje dece. Završio je studije pravnih nauka u Minhenu i Lozani 1977. U periodu od 1977. do 1980. godine položio je oba državna ispita za pravnike. Na početku svoje karijere radi kao nauč- ni saradnik na Pravnom fakultetu Univerziteta u Minhenu, a zatim se priprema za službu za više službenike u Ministarstvu inostranih poslova. Diplomatska karijera: Ambasada u Rijadu (1984- 1986), Stalno predstavništvo pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku (1987-1990), Ministarstvo inostranih poslova (1990-1993), Ambasada u Dakaru, stalni zamenik ambasadora (1993-1996), Ministarstvo inostranih poslova (1996-2001), Ambasada u Londonu, privredno odeljenje (2001-2004), Predstavništvo Nemačke u Lagosu, šef Predstavništva (2004-2006), Ambasada u Parizu, politič- ko odeljenje (2006-2009), Ministarstvo inostranih poslova, šef odseka u Sektoru za pravne poslove (2009-2012). Njegova ekselencija g. Vilhelm je ambasador Savezne Republike Nemačke u Srbiji od 2012. godine.

 

Borislav Stefanović
Potpredsednik Demokratske stranke. Šef Poslaničke grupe Demokratske stranke u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Rođen je 5. februara 1974. godine u Novom Sadu. Završio je Karlovačku gimnaziju u Sremskim Karlovcima, pravni smer (1993); diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu (1999). Od 1999. do 2002. zaposlen u advokatskoj kancelariji Fedora Kolesara (Novi Sad). Od 2002. zaposlen u Ministarstvu spoljnih poslova SRJ (redovan konkurs pripravnika), od 2003. u Direkciji za analize i planiranje MSP. Od 2003. do 2006. obavljao je dužnosti sekretara za odnose sa američkim Kongresom u Ambasadi Srbije i Crne Gore u Vašingtonu (SAD), a 2006/2007. vanredno je unapređen u ministra savetnika, zamenika ambasadora i šefa Političkog odeljenja ambasade. Od 2003. do 2007. aktivno učestvuje u radu Srpskog kokusa u Kongresu SAD, kao i u pripremi i usvajanju više rezolucija u Predstavničkom domu Kongresa SAD i u Senatu. Učestvovao u zaustavljanju više rezolucija koje su pozivale na nezavisnost KiM. Od 2007. šef kabineta ministra spoljnih poslova i politički direktor Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije. 2011. imenovan za šefa Pregovaračkog tima Srbije u dijalogu sa Prištinom. Završio je više međunarodnih seminara, treninga i edukativnih kurseva iz pregovaranja, PR-a i sprovođenja političkih kampanja. 2000. godine bio je studentski vicešampion Srbije u parlamentarnoj debati. Član je Demokratske stranke od 2003. godine. Član je Odbora za međunarodne odnose DS i Pokrajinskog odbora DS za Vojvodinu. Član je Glavnog odbora DS. Obavljao je funkciju sekretara Predsedništva Demokratske stranke. Na parlamentarnim izborima 16. marta 2014. godine izabran je za poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Šef Poslaničke grupe Demokratske stranke u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Na XVIII Skupštini Demokratske stranke održanoj 31. maja 2014. godine izabran je za potpredsednika Demokratske stranke. Ima sina Mateju. Govori engleski i španski jezik.

Slavko Carić
Slavko Carić je predsednik Izvršnog odbora Erste Bank a.d. Novi Sad, članice Erste grupe, jedne od vodećih finansijskih institucija u srednjoj i istočnoj Evropi. Rođen je 1971. u Novom Sadu. Školovao se u Americi i Švajcarskoj, gde je diplomirao poslovnu administraciju 1995. godine na Univerzitetu u Ženevi. U januaru 2009. preuzeo je funkciju predsednika Izvršnog odbora Erste Banke u Srbiji. Prethodno, od 2007. godine, bio je zamenik predsednika, nadležan za poslovanje s pravnim licima i tržište kapitala. Govori nekoliko jezika: engleski, francuski, italijanski, ruski i nemački. Volonterski obavlja funkciju člana Upravnog odbora Teniskog saveza Srbije i člana Upravnog odbora Srpske asocijacije menadžera.

 

Radmilo Marković
Novinar je u nedeljniku “Vreme” (od oktobra 2011. do danas), zadužen za ekonomiju i finansije, i urednik mesečnog poslovnog dodatka “Vreme uspeha”. Izveštavao je s karting šampionata “Serbia Off Road” (april 2011 – septembar 2012), radio kao novinar na portalu “Domino magazin” (jun 2009 – jun 2010), i na portalu “Sijalica” (februar 2009 – jun 2010). Bio je povremeni saradnik nedeljnog dodatka “Magazin” u listu “Politika” (januar 2008 – septembar 2009).

 

Goran Mihajlovski
Goran Mihajlovski je osnivač i glavni i odgovorni urednik Vesti u Skoplju, najtiražnijih dnevnih novina u Makedoniji. Rođen je 24. 11. 1963. u Bitolju. Završio je novinarstvo na Državnom univerzitetu u Skoplju 1988. Profesionalni je novinar od 1989. u skopskom dnevnom listu Večer, a od 1998. do 2000. i njegov glavni i odgovorni urednik. Osnivač je dnevnog lista Vest u julu 2000. godine. Autor je kolumne “Sakam da kažam” (Hoću reći), koja izlazi svake subote od januara 1991. do danas – prvo u Večeri, a sad u Vesti. Objavio je četiri knjige, zbirke kolumni “Sakam da kažam”, 1997, 2002, 2007. i 2011. godine. Autor je knjige “Priče s pet zvezdica” iz oblasti novinarstva i turizma u 2004. Dva puta je dobio državnu nagradu za novinarstvo – 1993. i 1996, a državnu nagradu za publicistiku primio je 2006. Od 2007. do danas je spoljni saradnik-predavač na Pravnom fakultetu – studije novinarstva na Državnom univerzitetu u Skoplju, predmet Uređivanje medija.

 

Željko Ivanović
Željko Ivanović je crnogorski novinar, producent, borac za ljudska prava. Rodom je iz Nikšića, a po sticanju diplome na Fakultetu političkih nauka zaposlio se u novinarstvu. Bio je prvi stalni crnogorski reporter u NIN-u. S kolegama je osnovao prve nezavisne dnevne novine Vijesti, koje su počele da izlaze 1. septembra 1997. godine. S vremenom su Vijesti postale najprodavanije i najuticajnije novine u Crnoj Gori. Željko Ivanović je autor kolekcije kritičkih eseja “Crnogorski Diznilend”(2004). Bio je jedan od producenata filma “Gledaj me”, u režiji Marije Perović. Kooridinator je za Crnu Goru u medijskoj organizaciji za jugoistočnu Evropu – South East Media Organisation (SEEMO) iz Beča, koja se bavi zaštitom slobode medija na Balkanu i u jugoistočnoj Evropi.

 

Aleksandar Vulin
Rođen je u Novom Sadu 1972. Pravni fakultet završio je u Kragujevcu. Od 2000. do 2002. radio je na poziciji asistenta direktora marketinga u kompaniji Super Press, a od 2003. do 2007. bio je na poziciji direktora marketinga u Color Press grupi i zamenik generalnog direktora Color Media International od 2007. do 2012. Takođe je radio kao glavni i odgovorni urednik u nedeljniku Pečat, a sarađivao je kao kolimnista u brojnim nedeljnicima i dnevnim novinama. Aleksandar Vulin je bio odbornik opštine Rakovica u Skupštini grada Beograda, kao i član Narodne skupštine. Na mesto direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju postavljen je avgusta 2012. i obavljao je tu dužnost do septembra 2013. godine kada je izabran ua ministra bez portfelja za Kosovo i Metohiju. Na tom položaju bio je do aprila 2014. kada je imenovan za ministra za rad, zapošljavanje, veterane i socijalnu politiku. Osnivač je Jugoslovenske levice (JUL), koju je napistio 1998. s mesta zamenika predsednika. Tada prelazi u Socijalističku partiju Srbije (SPS), gde je na Šestom kongresu izabran za člana Izvršnog odbora. Godine 2007. napustio je SPS i formirao Pokret socijalista sa akademikom Mihailom Markovićem, i predsednik je te partije do danas. Oženjen je i ima jedno dete.

 

Michael D. Kirby
Ambasador Majkl D. Kirbi (Michael D. Kirby) je preuzeo mesto ambasadora SAD u Republici Srbiji 19. septembra 2012. godine, nakon službe na poziciji prvog zamenika pomoćnika državnog sekretara u Birou za konzularne poslove u Vašingtonu. Pre službe u Vašingtonu, bio je na mestu ambasadora SAD u Republici Moldaviji. Ambasador Kirbi je karijerni diplomata koji ima bogato 32-godišnje radno iskustvo u Stejt departmentu. Pre imenovanja na mesto ambasadora SAD u Moldaviji, bio je generalni konzul u ambasadi SAD u Seulu, Južna Koreja, u to vreme najvećem punktu Stejt departmenta za izdavanje neimigrantskih viza. Od 2001. do 2004. godine, ambasador Kirbi je bio na poziciji generalnog konzula u ambasadi SAD u Varšavi, u Poljskoj. Pre toga je bio načelnik konzularnog odeljenja u Generalnom konzulatu u Krakovu, od 1988. do 1991. godine. Pored Poljske i Koreje, ambasador Kirbi je bio u službi kao regionalni konzularni službenik u Generalnom konzulatu u Frankfurtu, u Nemačkoj, u periodu od 1996. do 1998. godine, odakle je obavljao konzularne poslove na području zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. Ambasador Kirbi je takođe bio šef konzularnih odeljenja u Danskoj i Tanzaniji. Njegova prva diplomatska misija je bila u Džordžtaunu, u Gvajani. Pored diplomatske službe u inostranstvu, ambasador Kirbi je u Vašingtonu najpre radio kao službenik u odeljenju za Karibe, a zatim je obavljao dužnost direktora Kancelarije za obaveštajnu koordinaciju u Birou za obaveštajne poslove i istraživanje. Kao dete diplomate, ambasador Kirbi je proveo detinjstvo u raznim zemljama širom sveta, među kojima su i Hong Kong i Libija, a zatim se školovao u Sjedinjenim Američkim Državama. Diplomirao je istoriju na Univerzitetu Pensilvanija, među najboljima u klasi, a studirao je istoriju i biologiju na Univerzitetu Severna Karolina, u Čepel Hilu. Suprugu Saru Pauelson Kirbi je upoznao u Parizu. Kirbijevi imaju dve odrasle ćerke.

 

Michael Davenport
Majkl Devenport predao je 19. januara 2013. godine svoje akreditive Predsedniku Republike Srbije. Pre ovog imenovanja, Devenport je bio Ambasador Velike Britanije u Srbiji od januara 2011. godine. Pre dolaska u Srbiju, Devenport je bio direktor Direktorata za Rusiju, Centralnu Aziju i Južni Kavkaz u Ministarstvu spoljnih poslova u Londonu. U periodu između 2007. i 2010. savetovao je tadašnje ministre inostranih poslova o odnosima Velike Britanije sa Rusijom i širim regionom, a bio je zadužen i za mrežu od dvanaest diplomatskih predstavništava. Njegova prva misija u inostranstvu u svojstvu britanskog diplomate bila je u Poljskoj 1990. godine, gde je bio zadužen za osnivanje prvog Know-How Fonda, koji je, nakon pada komunizma, pružio podršku Poljskoj tokom rane faze političkih i ekonomskih reformi. Sredinom devedesetih, Majkl je predvodio Odeljenje za mirovne misije UN u Ministarstvu spoljnih poslova, nakon čega je naučio ruski da bi 1996. godine otišao u ambasadu u Moskvu na poziciju prvog sekretara. 2000. godine Majkl se vratio u Poljsku kao trgovinski savetnik i generalni konzul pred samo pridruženje te zemlje Evropskoj uniji, a 2004. godine je imenovan na poziciju zamenika ambasadora u Kairu. Majkl je završio osnovne studije francuskog i nemačkog jezika i književnosti na Univerzitetu Kembridž, nakon čega je predavao engleski na Univerzitetu u Gracu u Austriji. Potom je završio studije prava u Londonu i postao pravni zastupnik pred Vrhovnim sudom 1988. godine, nakon što je prošao staž u londonskoj advokatskoj kući Macfarlanes. Majkl i njegova supruga, dr Lavinija Devenport, imaju troje dece. Majkl je pasionirani teniser. Srpski je počeo da uči još na Univerzitetu u Gracu 1982. godine, tako da sada nastavlja sa izučavanjem srpskog jezika.

 

Zoran Panović
U "Danasu" radi od osnivanja lista 1997. godine. Do sada je u karijeri objavio stotine žanrovski raznovrsnih tekstova iz oblasti politike, kulture i društvene fenomenologije. Autor je i dve knjige: "Dozvolite da se odjavimo" (2007) i "Holding Srbija" (2008). Dobitnik je novinarskih nagrada "Laza Kostić", "Dušan Duda Timotijević" i "Nikola Burzan". Fudbal i njegova fenomenologija česta su tema, ili motiv njegovih tekstova. Panović je diplomirao sociologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu i završio specijalističke PR studije. Rođen je u Užicu 1970. godine.

 

Tomislav Mićović
Rođen 16. septembra 1962. godine u Ečki, u opštini Zrenjanin. Državljanin Srbije. Diplomirao je na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu, na odseku za gas, naftu i hemijsko inženjerstvo. Od 1992. godine do 2000 godine bio je novinar i urednik gradskog programa i privredne rubrike Informativnog programa TV Novi Sad. 2000.- 2001. urednik privredne rubrike Informativnog programa TV Novi Sad. Učestvovao je u osnivanju i bio je prvi predsednik Nadzornog odbora Udruženja novinara energetičara (2002-2004). Od osnivanja Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS), radi na mestu generalnog sekretar asocijacije. UNKS od 2010 okuplja sve relevantne kompanije na tržištu Srbije: OMV Srbija, MOL Serbia, Lukoil Srbija, EKO Serbia, Petrobart, Naftachem, Standard gas, Euro gas - Euro petrol i Igmin petrol i NIS a.d. u statusu posmatrača.

 

Marko Jovanović
Marko Jovanović je član Upravnog odbora Atlas grupe zadužen za bankarstvo. Rođen je 1979.godine u Beogradu. Školovao se Bukureštu, gde je diplomirao 2001.godine, na Fakultetu ekonomskih studija, Univerziteta u Bukureštu. Svoje profesionalno iskustvo započinje u KPMG d.o.o. Beograd u novembru 2003.godine gde je bio angažovan na projektima za British Petrol u Londonu. 2005.godine preuzima funkciju internog revizora u Eurobank vodeći odeljenje nadzora stanovništva, a zatim postaje savetnik Predsednika Izvršnog odbora Marfin banke za rizike i internu reviziju, gde preuzima funkciju direktora Divizije rizika. Od 2010 godine je radio u BNP Paribas Findomestic banci kao direktor Interne revizije i Sektora usklađenosti poslovanja i internih kontrola. Uz konsultantsku kuću PricewaterhouseCoopers doprineo je na projektu otvaranja Telenor banke. Od juna 2014.godine je i Predsednik Nadzornog odbora klinike Dr. Miroslav Zotovic. Govori tečno engleski i rumunski jezik, odlično poznaje francuski.

 

Antonije Kovačević
Novinar igrom slučaja, iako je završio novinarstvo. Nomad, rođen u Mostaru, koji se preko Travnika, Sarajeva, Zemuna, i bez Arsenija Čarnojevića, dokotrljao do novobeogradskih blokova, gde ga ubi košava i teška reč. Nije dobitnik Oktobarske nagrade ni Oskara popularnosti, mada čezne, podjednako. Onomad vratio diplomu Miri Marković, danas se zbog toga kaje i moli za oproštaj, odavde do Moskve. Uređivao sve najogavnije tabloide u državi, od Nacionala, preko Kurira, do Aloa. Skrasio se u novinama koje se zovu Naše, dobrovoljni lapot u kome pokušava da sačuva obraz, sa promenjivim uspehom. Ima dvoje dece, lepe, ni nalik ocu.

 

Saša Janković
Zaštitnik građana je Saša Janković, diplomirani pravnik iz Beograda. Poslanici Narodne skupštine Republike Srbije izabrali su ga 4.avgusta 2012. godine za zaštitnika građana u drugom, petogodišnjem mandatu. Za reizbor Jankovića su glasale sve poslaničke grupe u Skupštini. Saša Janković je prvi put izabran u junu 2007. godine većinom od 143 glasa na funkciju Zaštitnika građana. Janković je karijeru počeo 1994. kao novinar u agenciji Beta, gde je radio do 1997. godine, da bi potom postao stručni saradnik u Ministarstvu za omladinu i sport (do 2000). Od 2000. do 2001. bio je sekretar Saveznog ministarstva sporta, a od 2001. do 2003. pomoćnik saveznog sekretara za sport i omladinu. Od 2003. do izbora na funkciju Zaštitnika građana, bio je nacionalni pravni savetnik u Odeljenju za demokratizaciju Misije OEBS-a u Beogradu. Janković je rođen 1970. godine u Loznici. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1996. godine. Na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu završio je 2005. godine specijalističke studije i stekao zvanje specijaliste za nacionalnu i globalnu bezbednost.

 

Puhalac Slobodan
Diplomirani inženjer sa dugogodišnjim stažom u privredi. Od 2007.godine Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, nakon toga Ministar Industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske. Treutno na dužnosti direktora „Gas-Res“d.o.o.Banja Luka preduzeća za gasifikaciju Republike Srpske koje je osnovala Vlada Republike Srpske.

 

Olivera Šuškavčević
Olivera Šuškavčević je na poziciji direktora marketinga kompanije Voli od 2006.godine, od kada je i osnovala marketing i PR odjeljenje. Dotadašnje radno iskustvo je stekla vodeći marketing i produkciju Lutrije Crne Gore i kao i srodnim djelatnostima u RTCG. Tokom dinamičnog rasta kompanije, koja je sada na liderskoj poziciji u trgovačkoj branši u Crnoj Gori, širio se i spektar zaduženja, tako da je jedno vrijeme rukovodila i službom ljudskih resursa. Nakon osnivanja firme Voli Motors, 2012. godine, Olivera preuzima rukovodjenje marketing službom ove sestrinske firme koja je zvanični predstavnik BMW i MIINI automobila za Crnu Goru. Pored ostalih aktivnosti, nakon njegove reorganizacije 2011. godine, rukovodi marketing službom KK Budućnost Voli, koji je najuspješniji košarkaški klub, sa najdužom tradicijom u Crnoj Gori.