Prof. dr sci. med. Eliana Garalejić je načelnica Odeljenja za arteficijelne reproduktivne tehnologije u GAK Narodni Front. Specijalista je u oblasti ginekologije i akušerstva, a doktorsku tezu „Proučavanje hiperstimulacionog sindroma“ uspešno je odbranila 1992. godine na Univerzitetu u Beogradu. Svoje znanje usavršavala je u Engleskoj, Australiji i Španiji. Od 2000. godine radi kao docent za predmet Ginekologija i akušerstvo na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Više od 15 godina je potpredsednica Udruženja za fertilitet i sterilitet Srbije i Crne Gore (FSSSM). OBLASTI ISTRAŽIVANJA: Bračni infertilitet - metode asistirane reprodukcije, laparoskopija i histeroskopija, endometrioza, PCOSy, ultrasonografija, endokrinologija.
Iza Marine Kosanović bezmalo je tri decenije profesionalnog života u novinarstvu. Tokom tog perioda, do detalja je upoznala i editorijal i biznis stranu ”poslednje avanture duha”, kako je žurnalistiku svojevremeno definisao njen profesor novinarstva Sergej Lukač. Završila je Fakultet političkih nauka, a karijeru je započela u izdavačkoj kući ”Politika”, u časopisu ”Bazar” gde je dugi niz godina radila kao novinar i urednik. Tekstove je objavljivala i u ”Studentu”, dnevnom listu ”Politika”, časopisima ”Ana”, ”Pop rock”, ”Rock”, ”E magazin”, FAAR... Više od deset godina bila je izvršni organizator Lica godine, nacionalnog finala takmičenja The Look of The Year. Autorka je imena i koncepta najstarije modne nagrade Bazart, koja se i danas dodeljuje na Belgrade Fashion Weeku. Autorka je knjige ”Naš takozvani život: fenomeni devedesetih”, koja predstavlja svojevrsno svedočanstvo o pomerenoj stvarnosti koju je srpsko društvo živelo poslednje decenije 20. veka. Godine 2004. učestvuje u pokretanju nove izdavačke kuće, koju je na srpskom tržištu startovala finsko-holandska medijska kompanija ”Sanoma”, s ciljem da u Srbiji lansira svetski poznate licencne magazine. Prvi naslov koji je ”Sanoma” lansirala bio je ELLE, najprodavaniji modni magazin na svetu, a Marina Kosanović Stefanović bila je – prva glavna i odgovorna urednica srpskog izdanja ELLE. Četiri godine kasnije iz editorijal voda prešla je na biznis stranu – u izdavačkoj kući ”Adria Media Serbia” radi kao direktor izdanja časopisa ELLE, ELLE Dekor, ”Sensa”, ”Gala Style”, ”National Geographic”, ”Lisa”, ”Mama”, ”Moj stan”... Profesionalno se usavršavala u Londonu, gde je završila MBMC na prestižnom FIPP-u. Živi u Beogradu, majka je dva tinejdžera, praktikuje power based hatha yogu. Radi kao freelance medija ekspert. Uz apsolutno uvažavanje digitalizacije, i dalje veruje u magazine.
Aleksandar Ljubić je rođen 1958. godine u Beogradu, gde je završio školovanje, kao i poslediplomske, magistarske i doktorske studije. Od 1986. na Kliničkom centru Srbije zapošljava se prvo kao pomoćnik direktora, a potom i kao direktor Klinike za ginekologiju i akušerstvo. Trinaest godina bio je načelnik Odeljenja carskih rezova i visokorizičnih trudnoća. Od 1995. počinje da radi na Medicinskom fakultetu u Beogradu kao asistent, docent a potom i vanredni profesor ginekologije i akušerstva. Profesor je i na DIU (Dubrovnik International University). Usavršavao se u SAD, Japanu, Velikoj Britaniji i Italiji. Rukovodilac je 10 međunarodnih i nacionalnih naučnih projekata i autor preko 450 članaka i oko 25 knjiga i poglavlja u njima. Član je uredništva u šest stručnih časopisa. Potpredsednik je stručnog saveta Kliničkog centra i koordinator izgradnje nacionalnog biotehnološkog centra. Predsednik je Udruženja za ultrazvuk Srbije, osnivač i prvi direktor Internacionalne škole za ultrazvuk ”Ian Donald”. Dugogodišnji je predsednik Republičke komisije za vantelesno oplođenje i potpredsednik Republičke komisije za perinatalnu medicinu. Član je međuodeljenskog odbora SANU za humanu reprodukciju.
Ljiljana Lukić, autorka i voditeljka edukativno-zdravstvenog programa ”Zdravlje i vi”, koji kontinuirano traje već petnaest godina – emisija se emituje na nacionalnim, regionalnim i lokalnim televizijama širom Srbije. Nakon više od dve decenije posvećene temama u vezi sa zdravstvom, zdravljem, promocijom banjsko-klimatskih mesta, ”Zdravlje i vi” postaje sinonim za informaciju i kvalitet. Živi i radi u Novom Sadu, a slobodno vreme provodi s trogodišnjom ćerkicom Mašom.
Prof. dr sc. med. Nada Naumović, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, direktorka je Specijalne bolnice za rehabilitaciju “Rusanda” u Melencima. Na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu diplomirala je s prosečnom ocenom 9,39, položila stručni ispit, magistrirala, specijalizirala fizikalnu medicinu s rehabilitacijom odličnom ocenom i odbranila dvojnu doktorsku disertaciju (iz fiziologije – eksperimentalni deo i medicinske rehabilitacije s fizikalnom medicinom – klinički deo). Govori engleski i služi se ruskim i nemačkim jezikom. Radila je na Klinici za zdravstvenu zaštitu majke i deteta u Novom Sadu i u Zavodu za fiziologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. Predaje na svim smerovima dodiplomske nastave i na doktorskim studijama Medicinskog fakulteta te na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje. Preko četiri godine držala je poslediplomsku nastavu iz predmeta Fiziologija i specijalističku nastavu iz predmeta Medicinska rehabilitacija s fizikalnom medicinom. U Centru za sportsku medicinu s fizikoterapijom pri Asocijaciji centara za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije i istraživanja predaje Medicinsku rehabilitaciju. Po pozivu je držala predavanja na Svetskom skupu istraživača u Nankingu, u Kini 2011. godine, na Međunarodnom kongresu neurorehabilitacije u Osijeku 2013. i Kongresu reumatologa Srbije s međunarodnim učešćem 2013. godine. Sarađivala je na četiri višegodišnja nacionalna i četiri višegodišnja internacionalna projekta i nekoliko pokrajinskih jednogodišnjih naučnih projekata. Godine 1987. bila je član internacionalnog (rusko-jugoslovenskog) istraživačkog tima u Institutu za istraživanje mora u Kotoru, koji je sprovodio neurofiziološka istraživanja na pužu Aplysia depilans. U okviru “European training programme in brain and behaviour research” u Švajcarskoj je završila zimsku školu “Neural correlates of cognitive processes”. Učestvovala je u organizaciji Četvrte jugoslovensko-ruske konferencije 1998. godine u Subotici i bila asistent urednika monografije „Basic and clinical aspects of the theory of functional systems“ izdate tim povodom u saradnji Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu i Instituta normalne fiziologije PK Anohina, RAM Moskva, Rusija, te član Naučnog odbora Prvog i Drugog međunarodnog simpozijuma medicine sporta. U dva mandata bila je član Naučnonastavnog veća Medicinskog fakulteta u Novom Sadu (2000–2007) i član Komisije za reviziju planova i programa nastave (2007–2009). Takođe je bila predsednik Upravnog odbora Specijalne bolnice za reumatske bolesti “Jodna banja” u Novom Sadu, a potom član Upravnog odbora Instituta za onkologiju Vojvodine. Višegodišnji je član Društva lekara Vojvodine Srpskog lekarskog društva (DLV–SLD) i Društva fiziologa Jugoslavije, kao i Lekarske komore Srbije. Više puta držala je predavanja u okviru kontinuirane edukacije lekara. Član je redakcijskog odbora izuzetno značajnog stručnog časopisa “Medicinski pregled”. Bila je potpredsednik, a sada je član Predsedništva Podružnice Novi Sad Društva lekara Vojvodine Srpskog lekarskog društva, potpredsednik Sekcije za rehabilitaciju DLV–SLD, član Predsedništva Udruženja za istraživanje i terapiju bola Srbije i član Predsedništva Sekcije za rehabilitaciju Srpskog lekarskog društva Srbije. Majka je dvadesetpetogodišnjeg sina.
Nemanja Velikić rođen je 17. avgusta 1985. godine. Kao jedan od najboljih studenata generacije diplomirao je novinarstvo na Katedri za žurnalistiku Filozofskog fakulteta u Nišu. Karijeru voditelja i novinara započeo je s nepunih 18 godina na lokalnom radiju u rodnom Paraćinu, da bi posle samo godinu dana prošao veliku audiciju regionalne TV Jagodina, gde je nastavio da radi. Put ga dalje vodi na studije u Niš, gde ujedno postaje jedno od zaštitnih lica Televizije 5, kao urednik i voditelj informativnog programa. Leta 2008. dobija poziv s Televizije Fox i postaje voditelj tada potpuno novog formata jutarnjih vesti „900 sekundi“ i novinar informativnog programa. Posle dve godine prešao je na TV Avala, da bi 2012. postao deo informativnog programa TV Pink, gde je, pored dnevnika, autor i voditelj emisije o medicini i zdravstvenoj politici „Infoklinika“.
Sanja Pavlović je, nakon završene osnovne škole i gimnazije, 1993. godine upisala Geografski fakultet u Beogradu. Osnovne studije završila je 1998. godine s prosečnom ocenom 9,59. Tema diplomskog rada je ”Turistička valorizacija planine Zlatar” (mentor profesor dr Stevan Stanković). Iste godine upisala je postdiplomske studije na smeru Turistička geografija. Magistarsku tezu pod nazivom ”Turistička valorizacija arheoloških i antičkih lokaliteta u Srbiji” odbranila je 26. 12. 2002. godine (mentor profesor dr Stevan Stanković). Doktorski rad pod nazivom ”Turistička valorizacija srednjovekovnih sakralnih objekata u Srbiji” odbranila je 15. 7. 2008. godine na Geografskom fakultetu Univerziteta u Beogradu (mentor profesor dr Stevan Stanković), nakon čega je izabrana u zvanje docenta. Kao asistent pripravnik na Geografskom fakultetu radila je od 2001. do 2004. godine. Izvodila je vežbe iz Turističke geografije. U školskoj 2007/08. godini držala je nastavu vežbi na smerovima Geografija (predmet Turistička geografija u prvoj i trećoj godini studija) i Turizmologija (predmeti Uvod u turizmologiju, Turistička geografija i Primorski turizam). U školskoj 2015/16. godini angažovana je u nastavi za predmete: Etnološke osnove turizma i Kulturno-istorijsko nasleđe i turizam na drugoj godini studijskog programa Turizmologija, Turistička geografija Srbije na trećoj godini studijskog programa Turizmologija i na master studijama za predmet Trendovi u kulturnom turizmu. Od 2002. do 2004. godine bila je uključena u projekat Ministarstva za nauku, tehnologije i razvoj Srbije ”Geografske osnove razvoja Srbije” s temama ”Prirodni turistički resursi Srbije”, ”Antropogeni turistički resursi Srbije” i ”Koncept održivog razvoja turizma Srbije”. Od 2006. do 2010. godine je bila angažovana na projektima ”Prirodne, demografske i privredne mogućnosti revitalizacije sela Srbije” i ”Intenzitet mehaničke erozije i akumulacije u Istočnoj Srbiji”, a od 2010. godine je na projektu ”Razvojni programi revitalizacije sela Srbije”. U 2015. godini je učesnica projekta Integralan pristup razvoju turizma u zaštićenim prirodnim dobrima – iskustva Srbije i Slovenije (Integrated Approach to Tourism Development in Protected Areas – Experiences of Serbia and Slovenia), u okviru bilateralne saradnje Geografskog fakulteta i fakulteta Turistika u Opatiji.
Dr Miodrag Barjaktarević diplomirao je na Stomatološkom fakultetu u Beogradu, gde je završio i specijalističke studije iz oblasti stomatološke protetike. Usavršavao se u oblasti implantologije i kompjuterske stomatologije – CAD-CAM sistem. Poseduje bogato tridesetogodišnje iskustvo u stomatologiji, od toga 25 godina u privatnoj praksi kao vlasnik ordinacije Barjaktarević. Bio je predsednik Komore privatnih doktora stomatologije od 1998. do 2003. godine, potpredsednik ekspertske grupe za stomatologiju od 2003. do 2008. godine, član upravnog odbora BASS-a i predsednik Akademije za estetsku stomatologiju. Član je CEREC CLUB-a i Evropske asocijacije za oseointegraciju (EAO). Organizator je više stručnih skupova i autor radova iz oblasti stomatološke protetike. Govori engleski jezik.
Dr Renata Pindžo docent je na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA) u Beogradu, gde predaje Upravljanje investicijama i Investiciono odlučivanje. Od avgusta 2014. godine obavlja poslove pomoćnika ministra u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija, zadužena za sektor turizma. Pre toga, šest godine radila je kao pomoćnica ministra u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja i u Ministarstvu finansija i privrede. Članica je Nacionalnog saveta za razvoj turizma Republike Srbije. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je 2003. godine i magistrirala. Doktorirala je u maju 2011. godine. Dosadašnje iskustvo obuhvata i više od 13 godina aktivnog angažovanja na poslovima menadžment konsaltinga i finansijskog savetovanja. Kao rukovodilac u Sektoru za finansijski konsalting Deloittea, sarađivala je sa vodećim preduzećima iz različitih privrednih grana – trgovine, agrobiznisa, prehrambene industrije, farmaceutske industrije, metalske industrije i dr. Kao konsultant bila je angažovana na pružanju kompletne savetodavne pomoći klijentima iz privatnog i javnog sektora pri transakcijama (merdžeri i akvizicije, privatizacija), kao i na određivanju strategija razvoja preduzeća, utvrđivanju i razvoju poslovnih procedura... Takođe, radila je na projektima Svetske banke koji se odnose na restrukturiranje i unapređenja konkurentnosti srpske privrede. U Ekonomskom institutu, pored ostalog, obavljala je poslove istraživanja i analiziranja tržišta. Takođe, sarađivala je s brojnim međunarodnim institucijama (USAID, EAR, EBRD, DIFID i GIZ) na složenim projektima restrukturiranja srpske ekonomije. Autorka je više naučnih i stručnih radova.
Irena Grahovac, afirmisani dizajner modela od prirodne kože i krzna, na modnoj sceni je aktivna od 1995. godine. Na početku svoje karijere uspešno je sarađivala s kompanijom „Graham Wolf“ i istovremeno predstavljala svoje autorske kolekcije. Samostalni brend „Irena G“ osnovala je 2000. godine. Svoj rad nije ograničila samo na Srbiju nego se uspešno okušala i u inostranstvu radeći s kompanijama „Veronica“ i „Imperio“, vodećim u oblasti proizvodnje odeće od kože i krzna. Sarađuje s modnom kućom „PWL“ iz Šapca. Dizajnirala je dodatnu opremu za nissan micru, pa je rezultat toga „Nissan Micra limited edition by Irena G“. U svojoj karijeri predstavila je preko 30 kolekcija, neke čak i na najpoznatijim svetskim sajmovima mode. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, od kojih se izdvajaju priznanje Biznis dama 2010. od Kluba privrednih novinara, prestižna nagrada „Black&White“ – koja se dodeljuje za kolekciju najpribližniju svetskim trendovima – na 23. nedelji mode u Beogradu, Bazart nagrada za najbolju reviju na 24. beogradskoj nedelji mode, a na Sajmu kože i tekstila 2004. godine dobila je nagradu za najbolji dizajn. Vlasnik je i umetnički direktor „Irena Grahovac company“.
Ljiljana Filipović je psiholog, porodični psihoterapeut, sertifikovani asertivni trener, sertifikovani trener emocionalne pismenosti i nosilac jugoslovenskog sertifikata za psihoterapiju i sertifikata Evropske asocijacije za psihoterapiju. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Beogradu – grupa za psihologiju, a može se pohvaliti dugogodišnjim iskustvom u radu s razvojnim problemima puberteta i adolescencije, kao i bogatim iskustvom u savetodavnom, edukativnom, dijagnostičkom i psihoterapijskom radu s porodicama, parovima i pojedincima, za čije obavljanje poseduje licencu resornog Ministarstava za rad i socijalna pitanja. Autorka je emisije ”Porodično savetovalište” na TV ”Enter”, saradnica jutarnjeg programa RTV ”Studio B” i RTS-a, kao i ”Vodiča za roditelje” na RTV B92, a sarađuje i s drugim medijima – TV ”Studio B”; ”Ilustrovana politika”, ”Blic žena”, ”Viva”, ”Stil”, ”Story”, ”Cica”, dnevni list ”Politika”, ”Bilje i zdravlje”... Završila je i brojne edukacije u oblasti psihoterapije, hipnoterapije, socijalne podrške, emocionalne pismenosti i asertivne komunikacije.
Ülkem Çakir je profesorka medicine i nefrolog, kao i direktorka Odeljenja za nefrologiju na Acibadem univerzitetu. Takođe, ona je vođa transplantacionog tima bolnice Acibadem u Turskoj. Diplomirala je medicinu na Univerzitetu u Ankari 1993. godine, a specijalizirala je internu medicinu i nefrologiju 1998. i 2002. Radi kao vanredni profesor od 2006. godine, a nefrologiju predaje od prošle godine. Objavila je preko sto naučnih radova, uključujući i recenzije, kao i brojne prezentacije. Istraživački interesi profesorku Cakir uključuju u kliničku imunosupresiju i dugoročno praćenje rada bubrega osoba kojima je taj organ presađen. Trenutno je uključena u pripreme transplantacije bubrega za preko 750 pacijenata.
Vesna Kopitović rođena je 21. marta 1966. godine u Novom Sadu, od oca Lazara Ilića, po zanimanju lekara specijaliste ginekologa, i majke Vere Ilić, po zanimanju profesora književnosti. Školovanje je završila u Novom Sadu na Medicinskom fakultetu i sa svoje 23 godine diplomirala među najmlađima, s visokom prosečnom ocenom od 9,73. Tokom studija, aktivno se bavila naučno-istraživačkim radom i bila autor šest studentskih radova, koji su prezentovani u zemlji i van nje. Za postignut uspeh, tokom druge, treće i četvrte godine studija primala je univerzitetsku stipendiju Grada Novog Sada, koja je dodeljivana najboljim studentima. Tokom studiranja, boravila je na univerzitetskim klinikama u Nemačkoj i Holandiji. Poslediplomske studije upisala je 1989. godine, odmah po diplomiranju na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu, smer Neuroendokrinologija, u trajanju od dve godine. Iste godine je primljena u stalni radni odnos na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, kao asistent u naučno-istraživačkom radu. Magistarsku tezu odbranila je 1994. godine, iz oblasti steriliteta i asistirane reprodukcije, pod naslovom “Komparativne vrednosti prolaktina i estradiola u serumu i folikularnoj tečnosti kod stimulisanih ovarijalnih ciklusa žena u programu vantelesne oplodnje“. Specijalistički ispit iz oblasti ginekologije i opstetricije položila je s odličnim uspehom decembra 1995. godine. Doktorsku tezu iz oblasti steriliteta “Hormonski testovi i ovarijalni krvni protok u proceni ovarijalne rezerve kod infertilnih pacijentkinja“ odbranila je decembra 2003. godine. Za docenta je izabrana 2004. godine, a za vanrednog profesora marta 2009. godine. Aktivno je uključena u nastavni rad Katedre za ginekologiju i opstetriciju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu i organizator je supsepcijalističkih i doktorskih studija iz oblasti fertiliteta i steriliteta. Autor je i koautor u više od 150 naučnih i stručnih radova iz oblasti ginekologije i opstetricije, koje je objavljivala u stručnim i naučnim časopisima i časopisima na SCI listi, i aktivno ih prezentovala u zemlji i van nje. Organizator je i predavač u više od 30 edukativnih seminara iz oblasti kontinuirane medicinske edukacije, ginekološke endoskopije i humane reprodukcije. Predavač po pozivu bila je na preko 30 naučnih skupova u zemlji i van nje. Mentor je u 10 završenih i odbranjenih diplomskih studentskih radova, jednom magistarskom radu, kao i tri doktorske disertacije. Učesnik je u pet projekata, od kojih je u dva i nosilac projekta. Urednik je i autor šest stručnih knjiga, udžbenika i monografija. Dobitnik je više nagrada i priznanja za naučne radove: njen studentski naučni rad iz oblasti radiologije dobio je prvu nagradu Univerziteta u Novom Sadu novembra 1986. godine, a studentski rad u kome je mentor proglašen je za najbolji u 2007. godini. Kao član grupe autora, dobitnik je nagrade Akademik Berislav Berić za najbolji rad na ginekološko-akušerskoj sekciji 2007. godine i nagrade fondacije Egon&Dizfalusy u Segedinu. Godine 2003. pripao joj je iznos od 10.000 evra od Evropskog udruženja za ginekološku endoskopiju (ESGE), donatora kompanije Storz, čime je stekla pravo na višemesečni boravak u jednom od najboljih centara za endoskopsku hirurgiju u Evropi. Ova nagrada jednom godišnje dodeljuje se mlađem lekaru specijalisti ginekologu iz Evrope. Bila je učesnik praktičnih i edukativnih seminara iz oblasti asistirane reprodukcije i ginekološke endoskopije širom sveta: u Nemačkoj, Austriji, Kanadi, Singapuru, Italiji, Mađarskoj, Belgiji... Pohađala je i završila bazični i napredni kurs iz oblasti endoskopske hirurgije, te po principu mentorskog rada stekla licencu za samostalno izvođenje laproskopskih operacija. Potom je završila kurs za trenere u Briselu u Belgiji, pod pokroviteljstvom Evropske akademije za ginekološku endoskopiju (EAGE), i stekla mogućnost za rad kao trener na raznim edukativnim kursevima iz oblasti ginekološke endoskopije širom Evrope. Na Klinici za ginekologiju i akušerstvo od 1998. radila je u Zavodu za humanu reprodukciju, a od 2006. postala i upravnik Zavoda. Na tom mestu započinje niz novih metoda i postupaka u lečenju bračne neplodnosti, te u okviru Nacionalnog programa za vantelesnu oplodnju Ministarstva zdravlja Republike Srbije, nosilac je programa i vođa tima za vantelesnu oplodnju na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, koja je zabeležila odlične rezultate u ovoj oblasti. Od 11. jula 2012. godine postaje član Vlade Autonomne Pokrajne Vojvodine kao sekretarka za zdravstvo, socijalnu politiku i demografiju. I dalje je zaposlena u Kliničkom centru Vojvodine kao specijalista ginekolog akušer sa svakodnevnim, vremenski skraćenim stručnim radom na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, a potom volonterski obavlja dužnost sekretarke. Govori i piše engleski, služi se i italijanskim jezikom, a hobi su joj putovanja i muzika. Udata je za Aleksandra Kopitovića, neuropsihijatra zaposlenog u Kliničkom centru Vojvodine i nastavnika Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. Majka je jednog dvadesetjednogodišnjeg studenta Prirodno-matematičkog fakulteta, smer Biologija.
Sandra Sojanović je rođena 8. 4. 1982. godine u Milićima, Republika Srpska, BiH, a od 2001.godine živi u Beogradu. Po zanimanju je ekonomista, a bavi se humanitarnim radom od 2011. godine kao članica Udruženja ”Sve za osmeh” koja se brine o deci bubrežnim bolesnicima i deci koja su prošla kroz program transplantacije organa. Datum njenog ”drugog” rođendana je 31. 8. 2011. kada joj je izvršena transplantacija bubrega. Bila je uspešna sportistkinja pre operacije, a nakon toga aktivno se bavi sportom kao osoba s invaliditetom i uspešno je osvojila više medalja na međunarodnim i evropskim takmičenjima. Sledeće sportsko takmičenje očekuje je u Finskoj 2016. gododine, u okviru European Transplant and Dialysis Sports Federatiion.
Sanda Savić je direktorka korporatnih poslova i komunikacija ”Hemofarma” od 2013. godine, kad se priključila ovoj kompaniji. Iskustvo je ranije sticala kao novinarka, jer je neposredno pre zaposlenja u ”Hemofarmu” bila na poziciji programske direktorke Regionalnog javnog servisa Vojvodine ( RTV). Ipak, najveći deo svoje karijere provela je u Radiju i Televiziji B92. Radila je kao urednica dnevnih i nedeljnih emisija, urednica informativnih programa, sve do pozicije direktorke informativnog progarma Radija i Televizije B92. Diplomirala je novinarstvo na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Odrasla je u Splitu, gde je završila osnovnu i srednju školu. Majka je dve ćerke.
Mina Tadić je direktorka marketinga Nectar grupe, vodeće kompanije u Jugoistočnoj Evropi u preradi voća i proizvodnji voćnih sokova. U više od deset godina dugoj profesionalnoj karijeri u oblasti marketinga radila je za vodeće FMCG kompanije poput Bambi Banat AD, Jaffa AD, i kompanije Nectar gde je karijeru započela u brend menadžmentu. U kompaniji Nectar je poslednjih pet godina gde intenzivno radi na jačanju brend performansi vodećih brendova kompanije Nectar ali i kompanije Fructal koja posluje u okviru Nectar grupe od 2011.godine. Direktno je odgovorna za razvoj i jačanje brendova kako na tržištu Srbije i Slovenije, tako i na ostalim regionalnim tržištima.
Ljubiša Živadinović je diplomirani pravnik, a završio je i poslediplomske specijalističke studije na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu iz Ugovora u međunrodnoj trgovini. Pored toga, završio je i menadžment u zdravstvu, a edukovao se i u Americi i Holandiji. Osnivač je onlajn vodiča za zdravstveni turizam, a poseduje brojna partnerstva sa zdravstvenim ustanovama i organizacijama u zemlji i svetu. Govori dva strana jezika – ruski i engleski.
Dr Lidija Obradović Bursać je specijalista interne medicine i subspecijalista, reumatolog. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je završila i specijalizaciju iz Interne medicine i subspecijalizaciju iz Reumatologije. Kao mlad lekar, otvara u Beogradu privatnu lekarsku ordinaciju i nakon pet godina rada, 1995. godine, zapošljava se u Prirodnom lečilištu ”Gornja Trepča”, koje je danas Specijalna bolnica za rehabilitaciju ”Gornja Trepča”. Od 2001. godine imenovana je za načelnicu zdravstvene službe, a obavljala je i funkciju predsednika UO te ustanove. Nakon privatizacije 2008. godine, bila je izvršni direktor zdravstva, a od 2010. godine i direktor Specijalne bolnice. Završila je edukaciju za ehosonografiju i poseduje licencu Ministarstva zdravlja Srbije za davanje ACS-Orthokin terapija. Autor je jedne monografije i više naučnih radova koje je izlagala u zemlji i inostranstvu. Članica je Udruženja reumatologa Srbije i Sekcije Srpskog lekarskog društva za internu medicinu. Aktivno je učestvovala i organizovala promociju Atomske banje kao zdravstvene i turističke destinacije na brojnim skupovima u zemlji i inostranstvu.
Nedeljka Leš, majka blizanaca začela vantelesnom oplodnjom Posle nekoliko spontanih pobačaja, suprug i ja odlučili smo se da ne gubimo vreme, živce i godine, te da potražimo pomoć stručnjaka iz oblasti VTO-a. Posle prvog susreta s timom bolnice ”Genesis” i dr Zoricom Crnogorac, osećali smo se osnaženo da zakoračimo u nepoznato. Prvi put nisam imala potrebu da pretražujem na internetu rečenice koje bih inače čula pri svakom pregledu. Slušala sam savete dr Crnogorac, uzimala terapiju, hranila se raznovrsno i, što je najbitnije, izbegavala stresne situacije. Svakodnevna terapija u bolnici bila je jedan mali ritual, kojem sam se radovala zbog uvek zabavnog ćaskanja koje je sa sobom nosio. Osmeh, pozitivan odnos prema celokupnoj situaciji i poverenje u tim lekara mislim da su doprineli da danas grlim i ljubim dve male čupave glave. Negde u duši želim da verujem da se odnos pacijent-bolnica, kakav smo imali, ne dešava svima, međutm – znam da grešim. Reč podrške i ohrabrenja postoji za svakog, a mislim da je to ono što donosi pola uspeha.
Mr dr Mitko Krađozov je torakovaskularni hirurg i šef Centra za dojku u Kliničkoj bolnici "Acibadem Sistina". Diplomirao je 1983, specijalizaciju iz opšte hirurgije završio je 1998. na Medicinskom fakultetu u Skoplju, dok je magistrirao 2003. godine. U periodu od 1980. do 2010. radio je na Klinici za torakovaskularnu hirurgiju pri Univerzitetskom kliničkom centru u Skoplju. Od 2010. godine deo je medicinskog tima Kliničke bolnice "Acibadem Sistina". U svojoj 35-godišnjoj karijeri uradio je preko 30.000 hirurških intervencija i važi za jednog od najeminentnijih hirurga u oblasti hirurškog lečenja tumora dojke, hirurgije na plućima i tiroidnoj žlezdi, kao i hirurgije na arterijama i venama. Deo njegove ekspertize je i rekonstrukcija dojke kod žena s karcinomom na dojci. Deo svog iskustva stekao je u renomiranim evropskim medicinskim centrima.
Hyatt, Beograd
Sreda - 9. decembar2015.
Učesnici: Lekari, udruženja obolelih, farmaceuti, wellness industrija, društveno odgovorne kompanije, mediji...
Medijska pokrivenost
Magazini Lepota&Zdravlje (sa preko 450.000 čitalaca), Žena&Zdravlje i Top zdravlje Internet portali Color Press grupe, akreditovani novinari iz štampanih medija, televizijskih i radio stanica, novinskih agencija, internet portala, kao i nezavisni blogeri...
Medijski partneri
Zvanični hashtag: #ProFemina2015
Akreditacije:
Akreditacije za medije
jelena.savic@color.rs
Kotizacije
- Early Bird (do 1.12.) 7.200 dinara
(primer uplatnice)
- Od 01.12. do 08.12. - 12.000 dinara
(primer uplatnice)
- Na dan konferencije - 9.12. 15.000 dinara
(primer uplatnice)
Potvrdu o uplati obavezno poslati na: branko.vukovac@color.rs