Vaš browser nije u mogućnosti da pokrene ovaj Flash script.

Zahtevi:
- JavaScript mora biti omogućen u vašem browseru
- Morate imati instaliranu Flash podršku
29. avgust 2013.

Knjiga

preporučuje

Mirjana Pantoš
lektor

Fama o biciklistima

Svetislav Basara

„... mrzi se samo ono što je u tebi, naravno, projektovano na druge radi lične bezbednosti.“ „U Velikoj ludnici svako će biti objekat svog obožavanja i vlasnik svog straha.“
I baš kada se prosečnom čitaocu učini da je u književnosti sve već „izmišljeno i rečeno“, pisac otkrije novi „ugao gledanja“ i „naplete“ drugačiju priču. Ali pisci su sve zahtevniji. Nekada je bilo dovoljno uzeti dobru knjigu u ruke, opustiti se i uživati, a sada se od čitaoca traži pre svega dobro poznavanje filozofije i religije, a potom i unošenje u svet piščeve imaginacije. A Basarina imaginacija grana se u svim smerovima zahvatajući širok istorijski okvir – od beležaka izmišljenog kralja-mizantropa Karla Ružnog iz osvita renesanse do analize ideološke orijentacije kultnog beogradskog časopisa „Vidici“ i lista „Student“ iz osamdesetih godina prošlog veka. U neverovatnoj galeriji poznatih i nepoznatih likova Niče je u poređenju sa Staljinom izvukao deblji kraj, Šerlok Holms se obrukao, a Frojd jedva provukao. I nemojte dopustiti da vas zavara labava konstrukcija Basarinog romana „Fama o biciklistima“ jer se pisac od prve do poslednje strane poigrava filozofijom, psihoanalizom, istorijom i religijom, a upravo je na ove dve poslednje discipline naš narod posebno osetljiv. Svojim čitaocima koje, kako kaže, mrzi, Basara se ruga u lice ali je njegovoj argumentaciji teško odoleti. Opsednut je vremenom koje negira simboličnim razbijanjem časovnika (tvrdi da je determinisano budućnošću umesto prošlošću, kako se dosad verovalo) i konačnom izgradnjom Vavilonske kule čija će obrnuta konstrukcija označiti kraj (nepostojećeg) vremena. Kao u dobroj simfoniji prepliće se mnoštvo motiva da bismo svi zajedno, u krešendu – i čitalac, i pisac, i svi njegovi (ipak povezani) likovi – završili u Velikoj ludnici, satkanoj od snova. Ukoliko vam nedostaje dobra kocentracija i solidno obrazovanje, nemojte ni pokušati da čitate ovaj roman. Prištedite sebi to (nepostojeće) vreme.

Film

preporučuje

Milana Mandić
prevodilac

Raspad slomljenog kruga

Felix van Groeningen

Na Palićkom festivalu evropskog filma ove godine prikazan je i belgijski film ”Raspad slomljenog kruga”. Nešto više od sat i po vremena trajala je emotivna avantura... Sreća, neopisiva tuga, treperava radost, razarajući bol... i sve tako ukrug, dok se ne slomi i ne raspadne, baš kao u nazivu filma. Priča prati dvoje mladih ljudi. On je opčinjen Amerikom i blugras muzikom, ona tetovažama. Slučajno će se sresti i biće to, naravno, ljubav na prvi pogled. Sve će biti savršeno i ići će po redu: zabava, svirke, venčanje, rođenje deteta... a onda će se njihova devojčica teško razboleti. Tek tada počinju da se ispoljavaju razlike u njihovim karakterima, temperamentu, pogledima na svet, životnim stavovima... Kako nastaviti život? Kako se suočiti sa stvarnošću? Koji je lakši način, a koji je ”ispravniji”? Dokle dopire čovekov um, a koliko to može da isprati ljudska priroda? Da li postoji Bog, može li ga šta zameniti i može li čovek živeti bez njega, ne tražeći mu zamenu? Gde je istina, da li je dostižna i da li nam je potrebna? To su neka od pitanja koja čovek postavlja sebi posle ovog filma. Nije da se nikada ranije nismo zapitali sve ovo, ali sumnjam da je iko siguran u to da zna odgovore. Svaki pomak u razmišljanju otvara um, širi pogled, pruža nove saznajne mogućnosti. Ovaj film prepun je tuge, suza, bola i smrti, ali ne možete se oteti utisku da istovremeno slavi život. Njegova čar je u savršenoj ravnoteži, harmoniji koja nam je svima neophodna, a najčešće teško dostižna.

 

GRAD

preporučuje

Lidija Ćulibrk
gl. i odgovorna urednica magazina "Lepota i zdravlje"

Dablin – ljubav na prvi pogled

Dablin je bio za mene, u prvi mah, potpuno neočekivana destinacija i izbor našeg poslovnog partnera kompanije Oriflame. Naknadno sam saznala da se upravo pored Dablina, u malom primorskom gradiću Breju nalazi Oriflame naučno-istraživački centar. Ipak, i dalje sam bila fascinirana što ću putovati u Irsku a i sada sam nakon što sam kratko boravila u njoj. Mislim da je u deliću moje svesti uvek tinjati želja da se vratim u tu zelenu zemlju koju sam, čini mi se, tek okrznula pogledom, zaljubila se na prvi pogled, a pravi dejt još nismo ni imali. On bi trebao da se desi u vidu bar desetodnevnog boravka u njenom bajkovitom zelenilu. Plašim se da ću opisujući Irsku prečesto upotrebljavati pridev “zeleno” i unapred se izvinjavam zbog toga. A to “zeleno” me je oborilo s nogu ponajviše u Powerscourtu, oblasti koja je smeštena u okolini Dablina. Powerscourt je valoviti pejzaž prelep sam po sebi jer vam pokazuje koliko nijansi zelene postoje a da vi o tome niste imali pojma, i uz to oplemenjen mirisnim baštama, jezercima, romantičarskim statuama, fontanama, stadima ovaca koja pasu po proplancima. I još, nepreglednim golf terenima, biciklističkim stazama, malenim kafeima i pitoresknim radnjicama sa predznakom “organic”. Irska je ostrvska zemlja koja se graniči na severu sa Severnom Irskom koja politički pripada Velikoj Britaniji. Mada u njoj vlada sistem parlamentarne demokratije, podeljena je na 26 grofovija. Sa zapadne strane okružena je sa Atlantskim oceanom, a sa istoka plitkim Keltskim i Irskim morem. Ovo je privredno visoko razvijena zemlja, a analitičari kažu da je kupovna moć Iraca viša nego Šveđana, Nemaca, Francuza, pa i Britanaca. Kada smo se domaćinima požalili na veliku globalnu krizu I nezaposlenost u našoj zemlji, bledo su nas gledali. Dablin je grad u kome, kažu, ima više od 1.000 pabova. Ono čime će se današnji Dabliner prvo podičiti biće prvoklasno Ginis pivo, a tu su i viski, i irska kafa. Ručali smo u jednom od mnogih pabova u Temple Bar-u u kojima svira živa muzika u sred bela dana i atmosfera je ne samo opuštena nego, kako odmiče ručak I prazne se krigle, i vrela. Tako se razuverite da su Irci hladni I distancirani. Nisu. Drugačiji su od svojih velikih komšija Engleza. Na Triniti koledžu treba videti Book of Kells (Knjigu Kelta), Bibliju prekrasno ukrašenu mitološkim i keltskim motivima na rubovima rukopisa napisanim od strane monaha oko 800. godine. U Dablinu možete posetiti kuću Oskara Vajlda, Nacionalnom muzej, slušati muzičare i slikati se na Merion skveru, preći reku Lifej preko poznatog O’Konelijevog mosta. Svugde će vas pratiti simboli grada kao što su detelina, keltski krst, ovčice, harfa i, naravno legenda o St.Patriku. Njegov dan, dan zaštitnika Irske slavi se 17. marta ne samo u Irskoj već gdegod Irci žive na kugli zemaljskoj. Dablin je uvek privlačio i inspirisao pisce i tu su živeli I stvarali Džordž Bernard Šo, Oskar Vajld, Jejts, Džejms Džojs... Statue i ulice posvećene njima možete naći na svakom koraku. Sa svojim engleskim ćete sa domaćim stanovništvom komunicirati bez problema iako je pored engleskog službeni jezik i irski, oslušnite ga i čućete glasove drevnih Kelta.

 

CD

preporučuje

Andrej Semnic
grafički urednik

Bend: Kings Of Leon
Album: Mechanical Bull (2013)

Šesti studijski album američkog benda "Kings Of Leon" iz Tenesija pod nazivom "Mechanical Bull" biće u prodaji od 20. septembra. Zasad su puštena u etar dva singla sa ovog albuma - "Supersoaker" i "Wait For Me" , pa se jak južnjački duh i te kako oseća u svakom tonu muzike ovog benda. Braća Folovil - Nejtan, Kaleb i Džared - sinovi su propovednika Lajona Folovila po kojem su bendu dali ime još 1999. godine. Nestrpljivo očekujemo izlazak albuma, a dotad možete uživati u singlovima na Youtube kanalu.

YouTube preporuka za slušanje

Wait For Me

Kings Of Leon

Arhiva